Zlatko Hadžidedić, vanjsko-politički analitičar, za N1 je komentarisao zahtjev Bh. bloka da vrati Aprilski paket. Tvrdi da je ovo jedan katastrofalan zahtjev.
“Očito da dolazi iz neznanja i nepoznavanja materije. Oni ne shvataju ni šta je Aprilski paket, niti šta podrazumijeva aktiviranje Aprilskog paketa”, kazao je.
Hadžidedić je ukratko pojasnio šta je Aprilski paket.
“Aprilski paket je skup nepovezanih amandmana, koji ne pružaju nikakvo koherentno rješenje za ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine, ali sadrži jedan veoma opasan član, zbog toga sam ja lično bio protiv i borio se svim silama i na kraju smo i uspjeli da taj paket zaustavimo. Taj član je jednostavno trebao da rastvori institucije BiH na jedan naizgled nevin način. Stajalo je da u slučaju da se ne izabere predsjedavajući Vijeća ministara iz tri glasanja, Parlament se raspušta, a nigdje ne piše šta onda kad se Parlament raspusti. Znači nismo formirali izvršnu, a rasformiramo zakonodavnu. I nigdje nema procedure šta je slijedeće”, kazao je gost Novog dana.
Smatra da ono što bi se u tom slučaju desilo je da bi ostali bez državnih institucija, a da bi entiteti postali zasebne države.
“Oni koji ga žele reaktivirati vjerovatno toga nisu svjesni”, istakao je.
Prema riječima Hadžidedića, BiH treba novi ustavni aranžman.
“Ne možete vaditi dio Ustava ili dio Dejtonskog mirovnog sporazuma prema volji, i onda smatrati da je on i dalje na snazi. On važi u cjelini ili jednostavno ne važi uopće. Ukoliko izmijenite jedan njegov dio, vi ste izmijenili sve”, kazao je.
Hadžidedić tvrdi da su Dejtonski sporazum i Ustav BiH dio cjeline koja se “ne može razvaliti” tako što će se predložiti jednog člana Predsjedništva BiH.
“U Ustavu piše onako kako piše. Sve dok je taj Ustav na snazi, to treba tako da bude. Nama je potreban novi Ustav, a ne prijedlog o jednom predsjedniku”,
Smatra da ljudi iz Bh. bloka očigledno ne znaju šta znači pravni akt, dodavši da ako jedan akt ne djeluje u cjelini, onda se raspada.
“Onda se vraćamo na pređašnje stanje, bilo to stanje rata ili povratak na Ustav Republike BiH. Oboje je moguće”, tvrdi naš gost.
Komentirao je i odluku Centralne izborne komisije da se pri izboru delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH koristi popis iz 2013. godine, koja je izazvala brojne reakcije i najave apelacija, kazavši da CIK nije imao pravo da donosi takvu odluku koja je u neskladu sa Ustavom Federacije BiH.
“Problem je sa apelacijama. Vi kad uložite apelacije to će se riješavati jednog dana, a do tada se formira Parlament po ovom modelu koji je CIK predložio. I onda se proizvede jedna situacija u kojoj više nećemo moći nikakvim sudskim apelacijama, niti eventualnim presudama uticati. Šta ako se već formira Dom naroda? Ne treba uopšte dozvoliti da se formira Dom naroda”, kategoričan je Hadžidedić.
Podsjećamo, stranke okupljene u Bh. bloku – SDP, DF i Naša stranka, obznanile su zajedničke principe i kriterije za uspostavu izvršne vlasti na državnom niovu. Traže smjenu članova Centralne izborne komisije, ali i oživljavanje aprilskog paketa iz 2006., koji podrazumijeva da Bosna i Hercegovina ima jednog predsjednika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.
