Bivši lider britanskih Liberalnih demokrata i nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, preminuo je u subotu nakon kraće bolesti. Ashdown je slovio za veoma principijelnog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini te je pokrenuo mnoge reforme u BiH, a ostao je poznat po tome je što je smijenio najveći broj zvaničnika, mahom iz RS-a, koji su kršili Dejtonski sporazum.

“Bosna i Hercegovina je izgubila strastvenog zagovornika i istinskog prijatelja. Tokom svog skoro četverogodišnjeg mandata visokog predstavnika, od maja 2002. godine do januara 2006. godine, lord Ashdown je neumorno radio sa svojim bosanskohercegovačkim partnerima i predstavnicima međunarodne zajednice i donosio odluke koje su snažno utjecale na BiH, uvijek imajući na umu viziju sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine i njenih građana. Lord Ashdown je shvatao mandat koji mu je povjeren Daytonskim mirovnim sporazumom kao zadatak čiji je cilj podržavanje reformi kojima se grade institucije predviđene Daytonskim mirovnim sporazumom, promicanje pomirenja, reintegriranje zemlje i njenih građana i, na taj način, izgradnja trajnog mira”, saopćeno je iz OHR-a nakon njegove smrti.

Vizija BiH

U svom inauguralnom govoru 27. februara 2002. godine, Ahsdown je kazao da je njegov cilj “raditi sa ljudima Bosne i Hercegovine da izvedemo BiH na put koji nepovratno vodi prema državnosti i pripadnosti Evropi”.

Zamolio je tada građane BiH i vlasti da imaju na umu “činjenicu da ne tvrdim da će ovo biti lako ili brzo”.

“Međutim, kad ne bih vjerovao da se to moze postići, ne bih ni prihvatio ovaj posao. Veoma sam zavolio ovu zemlju. Vjerujem u Bosnu i Hercegovinu, i vjerujem u vas”, poručio je Ashdown tada.

Njegova vizija Bosne i Hercegovine je, kako je tada naveo, moderna država čije državne institucije rade samo ono što je neophodno, ali to rade efektivno.

Kako je kazao, bosanski sistem često radi u interesu moćnih i politički povezanih osoba, a ne običnih ljudi.

“Naš zadatak će biti težak. Uspjeh neće doći lako. Ali može biti ostvaren ako imamo hrabrosti da radimo zajedno i odlučnosti da provedemo reforme. Jer, ako Bosna i Hercegovina ne provede reforme doživjećete neuspjeh. I ja zajedno s vama”.

“Ovo je predivna zemlja koja ima potencijal i bogata je talentiranim ljudima kao i bilo koja druga u Evropi. Ja vjerujem u Bosnu i Hercegovinu. Ali ono što je zaista važno je da i vi vjerujete u sebe. Jer ako je tako, onda vam obećavam da bez obzira koliko dugo to trajalo, uspjet ćete”.

EU integracije

Nekoliko mjeseci kasnije, u svom prvom televizijskom obraćanju građanima BiH, a nakon što je obišao sve krajeve Bosne i Hercegovine i upoznao se sa ljudima iz svih zajednica, Ahsdown je poručio:

“Bosna i Hercegovina se nalazi na raskrsnici puteva. Jedan put vraća na podjelu i politiku sukoba na etničkoj osnovi. To je put u bosanski geto. Zemlju koju investitori izbjegavaju, u kojoj međunarodna zajednica ne pokušava graditi, već samo držati nestabilnost pod kontrolom. Izoliranu i samu, van evropskih integracija. Drugi put vodi ka zreloj demokratiji gdje nema potrebe za ljudima poput mene. To je put ka reformi, put koji otvara vrata investicijama i novoj budućnosti za djecu u BiH. To je put za integraciju u Evropu”.

U oktobru te godine na konferenciji pod naslovom “Tranzicija u centralnoj i istočnoj Evropi: izazovi 21. vijeka” koju je organizovao Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, govorio je o izazovima sa kojima se suočavala u Bosna i Hercegovina tada.

“Ja vam ne mogu reći kad će se situacija poboljšati. Ne mogu vam sakriti činjenicu da će biti rizika. Ne mogu reći da neće biti trenutaka za donošenje teških odluka, i bolnih kratkoročnih posljedica. Ali mogu vam reći ovo sa apsolutnom sigurnošću. Ako nastavimo raditi što radimo, i dalje ćemo dobijati ono što imamo. Prema tome, ako želimo da se situacija promijeni, mi je sami moramo promijeniti. Što duže budemo odlagali, to će biti teže. Onima kojima ovaj zadatak izgleda zastrašujući, rekao bih ovo. Pogledajte ostatak kontinenta. Pogledajte one koji su prije vas krenuli na ovaj put i prešli ga, i pogledajte gdje su sada”, poručio je Ashdown.

U govoru nakon prve godišnjice svog mandata, Ashdown je poručio:

“Gdje god sam išao vidio sam istu stvar: Bez obzira na težinu situacije, bez obzira na ozbiljnost problema koje imaju, građani nastavljaju živjeti, grade svoje kuće i rade, podižu djecu, gledaju u budućnost. Zbog toga sam i dalje optimista kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Ovo je izuzetna zemlja sa talentovanim, hrabrim i odlučnim ljudima. Zajedno smo postigli napredak tokom proteklih godinu dana. Ali u godini koja je pred nama moramo još dalje i brže”.

U svom govoru u Ujeidnjenim nacijama u oktobru 2002. godine, Ahsdown je poručio:

“Na Balkanu smo naučili lekciju; i moramo i dalje pokazivati na Balkanu, kao i u BiH, da je nismo zaboravili. Ali naučili smo još nešto, na drugim mjestima na našem evropskom kontinentu. U srednjoj i istočnoj Evropi neke države su preobrazile svoje izglede, i to sopstvenim naporima i uz značajnu međunarodnu pomoć i angažman. Te zemlje sada stoje na pragu učlanjenja u Evropsku uniju”.

“Alija nije bio običan čovjek”

Na dženazi Alije Izetbegovića, Ahsdown je naveo da je prvi put sreo Aliju Izetbegovića u ovom Sarajevu, avgusta 1992. godine.

“Posljednji put sam ga vidio u petak. U vremenu između ova dva datuma on je vodio svoju zemlju uspravan i prevladao je u ratu u kojemu je nekima cilj bio uništenje. On je postao otac svoga naroda. I ličnost koja je uradila više nego iko drugi da osigura opstanak moderne države Bosne i Hercegovine. Mnogima nije predodređeno da ostvare ovakva postignuća u jednom životnom vijeku. Niti je predodređeno bilo kojem običnom čovjeku. Alija Izetbegović nije bio običan čovjek. On je rođen u ljeto 1925. godine; rastao je u svijetu koji je već nosio ožiljke od brutalnih sukoba koji su obilježili 20. stoljeće; ti sukobi – te kušnje odrazile su se i u njegovom životu i ličnosti”.

Govorio je i na ceremoniji otvranja Starog mosta u Mostaru.

“Razaranje ovoga mosta prije jednoga desetljeća je mnoge ljude širom svijeta uvjerilo u veličinu zla koje se ovdje događalo. Nadam se i vjerujem da će danas njegovo ponovno otvorenje biti jednako snažan trenutak. Trenutak kad je nada u budućnost ove zemlje nadvladala strah od prošlosti. Sustavno granatiranje ovoga mosta simboliziralo je nešto što je više od samoga uništenja jednog velikog spomenika–iako se radilo o svjetski poznatom spomeniku. Ono je simboliziralo razaranje ljudskih kvaliteta– prije svega prosperitetnih multietničkih zajednica po kojima su nekad i Mostar i Bosna i Hercegovina bili jednako poznati. A obnova mosta danas također simbolizira iznimni čudesni napredak koji je Bosna i Hercegovina ostvarila u povezivanju zajednica koje su razdvojene u neposrednoj prošlosti”.

Ljubav prema BiH

U svom novom obraćanju u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, Ashdown je naveo da je “Bosna i Hercegovina uspjela je ostvariti ono što su mnogi smatrali nemogućim prije svega godinu dana, a pogotovo na početku njegovog mandata u maju 2002. godine”. 

“U BiH će i dalje biti potreban jedinstven pristup međunarodne zajednice u okviru kojeg će biti nužno uspostaviti ravnotežu između perspektive priključenja Evropskoj uniji s jedne, i energičnog, aktivnog i sveobuhvatnog angažmana s druge strane. Morat ćemo ponuditi gotova rješenja za veoma kompleksne izazove sa kojima se ova zemlja i dalje suočava. U isto vrijeme, trebamo povezati sve ove elemente sa jasnim opredjeljenjem da djelujemo timski”.

Na kraju svog posljednjeg izvještaja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, Ashdown je naveo: 

“Međutim, u konačnici, međunarodna zajednica neće odlučivati o tome kako će ovi izazovi biti rješeni. O tome odlučuju građani Bosne i Hercegovine. Pratiću dalji razvoj događaja sa velikom interesom. I sa ljubavlju, prema zemlji koju sam iskreno zavolio, i koja će se jednog dana, siguran sam, pridružiti porodici država Evropske unije”.

Biografija

Paddy Ashdown rođen je New Delhiju 27. februara 1941. godine. Od 1959. do 1972. godine bio je u službi Kraljevskih marinaca gdje je bio angažiran kao komandos na Borneu i u Perzijskom zaljevu. 1972. godine, Paddy napušta Kraljevske marince i počinje raditi u britanskom Ministarstvu vanjskih poslova.

Radio je u Britanskoj misiji pri Ujedinjenim narodima u Ženevi. Nakon što je napustio službu u Ministarstvu vanjskih poslova, Paddy je radio u lokalnoj industriji u području Yeovila u jugozapadnoj Engleskoj u periodu od 1976. do 1981.godine. Bio je kandidat Liberalnih demokrata za britanski Parlament iz izborne jedinice Yeovil 1979. godine, i tada su Liberalni demokrati zabilježili svoj najbolji rezultat u tom području.

Za lidera Liberalnih demokrata izabran je u julu 1988. godine, a 1. januara 1989. godine imenovan je za člana Državnog vijeća Velike Britanije. Titula viteza mu je dodijeljena 2000. godine, a 2001. godine proglašen je doživotnim članom Doma lordova.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini, lord Ashdown je bio jedan od glavnih zagovornika odlučne akcije međunarodne zajednice kojom bi se okončao sukob.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.