Rođen 1941. godine, u jeku Drugog svjetskoga rata kada je međunarodni poredak grubo narušen agresijom a čitavim narodima je zaprijećeno nestankom - lord Ashdown je do kraja svog života bio veliki borac za vrijednosti slobodnog svijeta, kazao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na komemorativnom skupu u Sarajevu povodom smrti bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, člana Doma Lordova i nekadašnjeg vođe Liberalnih demokrata Paddya Ashdowna.

Dame i gospodo,

Bosna i Hercegovina je ostala bez velikog prijatelja. Njegova domovina, Velika Britanija, ostala je bez vrsnog političara i diplomate, a svijet bez mudrog i dobrog čovjeka.

Danas smo se okupili da mu odamo poštu, koju je zaslužio svojim djelima.

Rođen 1941. godine, u jeku Drugog svjetskoga rata kada je međunarodni poredak grubo narušen agresijom a čitavim narodima je zaprijećeno nestankom – lord Ashdown je do kraja svog života bio veliki borac za vrijednosti slobodnog svijeta.

Kada je 1992. počela agresija na Bosnu i Hercegovinu, kao predsjednik jedne od vodećih stranaka u Britanskom parlamentu, bio je u zenitu svoje političke karijere.

Odmah je prepoznao važnost suprostavljanja silama tiranije, koje su izvršile agresiju na našu zemlju i zaprijetile našem narodu nestankom.

Već u avgustu 1992. stigao je u opkoljeno Sarajevo, gdje se sastao sa rahmetli predsjednikom Alijom Izetbegovićem, kako bi pružio podršku borbi jedne slobodne i nezavisne zemlje, koja je predstavljala odbranu vrijednosti slobodnog svijeta.

Sve do kraja rata, bio je jedan od najgorljivijih zagovornika intervencije međunarodne zajednice, s ciljem zaustavljanja agresije i genocida.

Tim svojim angažmanom tokom 90-ih priskrbio je sebi pravo da, godinama kasnije, ponavlja istinu da se genocid u BiH mogao spriječiti, uz više volje i odlučnosti međunarodne zajednice. „Mogli smo spriječiti ovaj užas. Izabrali smo da to ne učinimo“, govorio je i opominjao svijet.

Prožeta osjećajem krivnje, navedena svijest postala je temelj odlučnijeg angažmana međunarodne zajednice prema našoj zemlji, posebno nakon zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Personifikacija te odlučnosti bio je upravo – lord Ashdown.

U Bosni i Hercegovini ćemo ga upamtiti kao visokog predstavnika, koji je nepravedni Dejtonski mir ispravnim tumačenjem i primjenom učinio malo pravednijim, a Bosnu i Hercegovinu funkcionalnijom u interesu svih njenih građana.

Tokom njegovog mandata u Bosni i Hercegovini, od 2002. do 2006. godine, učinjeni su značajni reformski pomaci. Trasiran je integracijski put Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu.

Veliko naslijeđe OHR-a u Ashdownovom mandatu jeste uspostava brojnih institucija države Bosne i Hercegovine.

Tokom tog mandata formirane su ili osnažene brojne demokratske institucije države Bosne i Hercegovine, kao uslov održivog mira i sigurnosti, ekonomskog napretka i osiguranja ljudskih prava za sve građane i narode u BiH.

Jedinstvene Oružane snage, jedinstven poreski sistem, državne sigurnosne agencije kao što su OSA i SIPA, državne pravosudne institucije – samo su dio naslijeđa, zbog kojeg građani Bosne i Hercegovine po dobrom pamte zajedničko djelovanje OHR-a, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH iz tog perioda.

Posebno je značajna odlučna inicijativa lorda Ashdowna za saradnju sa Haškim tribunalom, odnosno za progon ratnih zločinaca i njihovih jataka.

Istina je da je za sve odluke imao punu političku podršku cijele međunarodne zajednice kroz Vijeće za implementaciju mira. Ali lord Ashdown je svojim energičnim pristupom dao krucijalni doprinos reformama, koje su omogućile da imamo mnogo snažniju državu.

Lord Ashdown je bio čovjek od akcije; diplomata koji je davao prioritet konkretnom djelovanju, u odnosu na zabrinutost i suzdržanost.

Znao je da političkim silama, koje prijete demokratskim vrijednostima, treba odgovoriti odlučno i spriječiti ih u njihovim destruktivnim namjerama.

Povodom 20. godišnjice genocida, lord Ashdown je kazao da se zapadni svijet mora sjećati Srebrenice ne samo da da bi bio svjedokom užasa, već i da bi razumio šta se dogodi kada okrene leđa.

Ta velika lekcija odjekuje snagom svog esencijalnog značaja i danas: međunarodna zajednica ne smije okretati leđa Bosni i Hercegovini.

Lord Ashdown ih nije okrenuo. Ispunio je svoju političku, ali prije svega ljudsku misiju.

Ostao je do kraja vjeran i nesebično posvećen Bosni i Hercegovini. „Zaista volim bosanski narod“, kazao je u jednom od svojih posljednjih intervjua.

Čuvajmo sjećanje na njega, tako što ćemo se boriti za Bosnu i Hercegovinu i za slobodu, istinu i pravdu.

Neka naš prijatelj Paddy počiva u miru.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.

Dame i gospodo,

Bosna i Hercegovina je ostala bez velikog prijatelja. Njegova domovina, Velika Britanija, ostala je bez vrsnog političara i diplomate, a svijet bez mudrog i dobrog čovjeka.

Danas smo se okupili da mu odamo poštu, koju je zaslužio svojim djelima.

Rođen 1941. godine, u jeku Drugog svjetskoga rata kada je međunarodni poredak grubo narušen agresijom a čitavim narodima je zaprijećeno nestankom – lord Ashdown je do kraja svog života bio veliki borac za vrijednosti slobodnog svijeta.

Kada je 1992. počela agresija na Bosnu i Hercegovinu, kao predsjednik jedne od vodećih stranaka u Britanskom parlamentu, bio je u zenitu svoje političke karijere.

Odmah je prepoznao važnost suprostavljanja silama tiranije, koje su izvršile agresiju na našu zemlju i zaprijetile našem narodu nestankom.

Već u avgustu 1992. stigao je u opkoljeno Sarajevo, gdje se sastao sa rahmetli predsjednikom Alijom Izetbegovićem, kako bi pružio podršku borbi jedne slobodne i nezavisne zemlje, koja je predstavljala odbranu vrijednosti slobodnog svijeta.

Sve do kraja rata, bio je jedan od najgorljivijih zagovornika intervencije međunarodne zajednice, s ciljem zaustavljanja agresije i genocida.

Tim svojim angažmanom tokom 90-ih priskrbio je sebi pravo da, godinama kasnije, ponavlja istinu da se genocid u BiH mogao spriječiti, uz više volje i odlučnosti međunarodne zajednice. „Mogli smo spriječiti ovaj užas. Izabrali smo da to ne učinimo“, govorio je i opominjao svijet.

Prožeta osjećajem krivnje, navedena svijest postala je temelj odlučnijeg angažmana međunarodne zajednice prema našoj zemlji, posebno nakon zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Personifikacija te odlučnosti bio je upravo – lord Ashdown.

U Bosni i Hercegovini ćemo ga upamtiti kao visokog predstavnika, koji je nepravedni Dejtonski mir ispravnim tumačenjem i primjenom učinio malo pravednijim, a Bosnu i Hercegovinu funkcionalnijom u interesu svih njenih građana.

Tokom njegovog mandata u Bosni i Hercegovini, od 2002. do 2006. godine, učinjeni su značajni reformski pomaci. Trasiran je integracijski put Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu.

Veliko naslijeđe OHR-a u Ashdownovom mandatu jeste uspostava brojnih institucija države Bosne i Hercegovine.

Tokom tog mandata formirane su ili osnažene brojne demokratske institucije države Bosne i Hercegovine, kao uslov održivog mira i sigurnosti, ekonomskog napretka i osiguranja ljudskih prava za sve građane i narode u BiH.

Jedinstvene Oružane snage, jedinstven poreski sistem, državne sigurnosne agencije kao što su OSA i SIPA, državne pravosudne institucije – samo su dio naslijeđa, zbog kojeg građani Bosne i Hercegovine po dobrom pamte zajedničko djelovanje OHR-a, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH iz tog perioda.

Posebno je značajna odlučna inicijativa lorda Ashdowna za saradnju sa Haškim tribunalom, odnosno za progon ratnih zločinaca i njihovih jataka.

Istina je da je za sve odluke imao punu političku podršku cijele međunarodne zajednice kroz Vijeće za implementaciju mira. Ali lord Ashdown je svojim energičnim pristupom dao krucijalni doprinos reformama, koje su omogućile da imamo mnogo snažniju državu.

Lord Ashdown je bio čovjek od akcije; diplomata koji je davao prioritet konkretnom djelovanju, u odnosu na zabrinutost i suzdržanost.

Znao je da političkim silama, koje prijete demokratskim vrijednostima, treba odgovoriti odlučno i spriječiti ih u njihovim destruktivnim namjerama.

Povodom 20. godišnjice genocida, lord Ashdown je kazao da se zapadni svijet mora sjećati Srebrenice ne samo da da bi bio svjedokom užasa, već i da bi razumio šta se dogodi kada okrene leđa.

Ta velika lekcija odjekuje snagom svog esencijalnog značaja i danas: međunarodna zajednica ne smije okretati leđa Bosni i Hercegovini.

Lord Ashdown ih nije okrenuo. Ispunio je svoju političku, ali prije svega ljudsku misiju.

Ostao je do kraja vjeran i nesebično posvećen Bosni i Hercegovini. „Zaista volim bosanski narod“, kazao je u jednom od svojih posljednjih intervjua.

Čuvajmo sjećanje na njega, tako što ćemo se boriti za Bosnu i Hercegovinu i za slobodu, istinu i pravdu.

Neka naš prijatelj Paddy počiva u miru.