Za krivična djela terorizma i krivična djela povezana sa terorizmom do sada je u Bosni i Hercegovini pravosnažno izrečeno 150 godina zatvora. Nakon novembra 2016. godine iz Bosne i Hercegovine nije bilo zvanično zabilježenih odlazaka na strana ratišta.

Inače, za financiranje odlazaka u Siriju ili Irak u Bosni i Hercegovini nitko nije osuđen. U nekoliko predmeta i shodno izjavama svjedoka navođeni su raznoliki izvori finansiranja – samofinansiranje, novcem iz dijaspore, arapskih zemalja ili sredstava koja su stizala iz Beča.

“Islam sam prihvatila nekoliko godina prije odlaska u Siriju, sa ženama i muškarcima koji su bili pristalice džihada kontaktirala sam putem društvene mreže Facebook”, dio je ispovijesti jedne od posljednjih povratnica iz Sirije u Bosnu i Hercegovinu. Sagovornica N1 u tajnosti je iz Sarajeva otišla u Istanbul, a potom u grad u blizini granice sa Sirijom.

“Tu sam čekala sedam dana da neko dođe po mene i da me preveze za Siriju, što se i desilo. I bez problema sam ušla u Siriju.” – Ilegalno? “Ilegalno, da. To je bilo nešto preko turskih vojnika. Neki novac se da i tada nije bio nikakav problem da se uđe u Siriju.”- Možete li govoriti o ciframa? “Dvije hiljade dolara, ali sa mnom su bile još dvije žene koje su Sirijke. To je bila cifra za nas tri”, priča nam supruga borca Al Nusra Fronta, povratnica iz Sirije.

Javnost, iz zvaničnih izvora, malo toga zna o načinima finansiranja odlazaka i boravka u Siriji. Značajan dio novca, prema određenim informacijama, između ostalog je stizao i iz Beča. Ovaj, ali i drugi austrijski gradovi poznati su po opsežnoj akciji “Palmira” iz 2014. kada je uhapšen Mirsad Omerović iz Tutina, poznatiji kao Ebu Tejma, koji je propovijedao u Udruženju Altun Alem u 2. bečkom okrugu. Omerović je kasnije proglašen krivim za pripadnost terorističkoj organizaciji i osuđen na 20 godina zatvora zbog regrutovanja boraca za terorističku organizaciju IDIL. O njegovim vezama i ranijem boravku u Bosni i Hercegovini govorilo se tokom postupka.

“Istraga na koju se referirate, a koja je provedena u Austriji pokazala je da su tu tokom pretresa pronađane ogromne količine novca, da je pronađen nakit i druge dragocjenosti, da se osoba koja je presuđena vozila u vrlo luksuznom sportskom automobilu. Prema tome, očito je da je u poslu regrutiranja i slanja ljudi na strana ratišta bilo dobiti za neke koji su u tome bili angažirani na način na koji je to bio Mirsad Omerović kojem je u Austriji presuđeno 20 godina zatvora zbog tih aktivnosti”, kaže Vlado Azinović, stručnjak za pitanja terorizma.

Istražni podaci ukazivali su na određenu povezanost Ebu Tejme i Nusreta Imamovića koji je predvodio selefijsku zajednicu u Gornoj Maoči. U tom kontekstu austrijski mediji navodili su i Muhameda Porču, porijeklom iz BiH, koji je tada djelovao u jednom drugom udruženju 12. bečkog okruga. Porča je 2014. nakon akcije “Palmira” u kratkom razgovoru za N1 takve navode negirao rekavši da mu je dosta priča koje se o njemu šire godinama.

Za finansiranje odlazaka u Siriju, posebno muškaraca koji su se tamo pridruživali terorističkim organizacijama – u Bosni i Hercegovini niko nije osuđen. Sumnjive novčane transakcije tužilaštvo je navodilo – konkretno u predmetu protiv Huseina Bilala Bosnića – priliv sredstava iz arapskih zemalja od oko 120 hiljada dolara, no on je pravosnažno 2016. osuđen na sedam godina zatvora za javno podsticanje, te vrbovanje radi terorističkih aktivnosti i organizovanje terorističke grupe.

Sud nije utvrdio osnovane dokaze za navode o finansiranju pojedinačnih odlazaka.

“Mi u Bosni i Hercegovini, koliko se sjećam, nismo imali takve vrste prikupljenih dokaza, što ne znači da toga nije bilo. Koliko znam niti u jednom slučaju nije se moglo dokazati da je tu postojala neka veća količina novca ili neki centar iz kojeg se regrutiralo. Obično su te vrste aktivnosti vezivane za konkretne osobe. Vi znate da je Bilal Bosnić presuđen zbog sličnih navoda iz optužnice kao i Ebu Tejma, ali u slučaju Bilala Bosnića nije bilo tako jasnih indicija da bi se mogle dokazati na sudu i dobiti presuđujuću presudu i za finansiranje odlazaka”, dodaje Azinović.

Na problem samoinicijativne interpretacije vjere određnih udruženja građana koji su se samostalno, što je austrijski zakon ranije dozvoljavao, nazivali – džematima – želeći da ostave dojam vjerske organizacije – ukazuje i podsjeća predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji. Imami Islamske zajednice u Austriji ponukani turbuletnim dešavanjima kasnije potpisuju Deklaraciju.

“Imami Islamske zajednice u Austriji, a to podrazumijeva ne samo imame Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji već sve imame koji su aktivni u džematima diljem Austrije – u mjesecu ramazanu 2017. godine javno su potpisali Deklaraciju kojom osuđuju svaki ekstremizam i tumačenje vjere koje vodi u ekstremizam. Distancirali su se od svake orgnizacije, svih grupacije i pojedinaca koji na bilo koji način podstiču ekstremizam ili sudjelu ili u finansiranju ili mobilisanju za bilo kakav ekstremistički ili ne daj Bože teroristički čin”, tvrdi Senad Kusur, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji.

Za krivična djela terorizma i krivična djela povezana sa terorizmom – u Bosni i Hercegovini do sada je osuđeno oko 40 osoba. Pravosnažno je izrečeno 150 godina zatvora.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter|Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.