O pitanju bosanstva i bosanske budućnosti ne govori se dovoljno. Koliko su ovi pojmovi bitni za bolje sutra naše države, ali i koji su to izazovi s kojima se bosanstvo danas suočava nastojali su odgovoriti Taner Aličehić i Đenan Galešić u knjizi "Tragom drevnih Bošnjana: Bosanska država i nacionalni identitet(i) kroz historiju" koja je sinoć promovirana u Sarajevu.
U okviru promocije djela, koje je privuklo veliku pažnju javnosti, Centar za strategijske studije Međunarodnog foruma Bosna je u prepunom atriju hotela Europe u Sarajevu organizirao i javnu raspravu “Kako razumijevati bosansku budućnost?”.
O knjizi i bosanskoj budućnosti govorili su akademik Rusmir Mahmutćehajić, prof. dr. Senadin Lavić, prof. dr. Asim Zubčević, prof. dr. Krsto Mijanović, te autori djela.
Prema riječima akademika Rusmira Mahmutćehajića bosanski narod se suočio s onemogućavanjem da postane politički narod. Često prisilama i razaranjima.
“Da postane svjestan sebe i da se oslobodi upravo sobom od tuđih sila, bilo da je riječ o susjednim političkim nacionalizmima, nacionalističkim programima velikosrpstva i velikohrvatstva, bilo traženjem tutora u tuđim zemljama, njihovim ideologijskim animacijama, kao što je ponašanje Turske. Sređivanje prilika u BiH, harmoniziranje tog društva pretpostavlja osvješćenje bosanskog naroda u njegovoj društvenoj pluralnosti. Ne može se taj narod rasklopiti, kako se to 200 godina pokušava, u tri religijske zajednice”, kazao je profesor Mahmutćehajić.
Predsjednik BZK “Preporod” i profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu prof. dr. Senadin Lavić primijetio je tendencije negiranja Bosne i bosanstva, ali i da mi “nemamo bosansko mišljenje”. Naglasio je neophodnost da se razvije stvarno bosansko mišljenje.
“Da li mi nakon 100-200 godina života u različitim političkim, vojnim, ekonomskim, kulturnim režimima, sistemima, državama uopće više znamo šta je to bosanstvo, šta je to Bosna, šta znači bosanski misliti…Sve što je postavljeno, što mi slušamo, što učimo i razumijevamo je postavljeno na drugoj osnovi, na nekoj, kako je to profesor Mahmutćehajić ranije rekao, antibosanskoj osnovi. I mi sami, zaslijepljeni, idemo na toj osnovi već dugo, na tračnicama koje na bitan način, iznutra, rasplinjuju, razvaljuju, uništavaju samo bosanstvo”, podvukao je, uz ostalo, Lavić.
Dr. Zubčević ističe da je vrijednost knjige “Tragom drevnih Bošnjana” to što u javni prostor uvodi važna pitanja poput Bosne, bosanstva i bošnjaštva i preispituje ih, te u fokus stavlja pitanja koja se tiču svih nas.
Prema akademiku Mahmutćehajiću, Bosna jeste zemlja i narod u njihovom ukupnom trajanju i “svemu što je odredilo u toj njihovoj sadašnjoj nemoći da iz egzistencionalne tragedije izađu u bolju budućnost”.
Cilj političkog osvješćivanja svakog naroda, po njemu, mora biti država, jer nema drugog načina da narod zaštiti sebe od pretenzija moćnih prema njihovom teritoriju.
“Danas imamo izvrgnute slike, zamagljene slike, lažne slike, konstrukcije u funkciji protiv Bosne, u funkciji antibosanstva. A bosanstvo je onaj odnos prema tome, utemeljen na najplemenitijim idealima ljudskosti… Znači, u tome idealu (potrebno je) osvijestiti i promijeniti postojeće stanje. Izvorno bošnjaštvo nije ono što se danas nudi kao etnoreligijska tiranija maloga znanja. Kao takvo je opasno i suštinski je antibosanstvo! I treba pomoći svima nama da se ono dekonstruira u ono što je moguće povezati sa spomenutim idealom pluralnog društva, uređene države, vladavine prava, nepovredivosti ljudskog dostojanstva”, upozorava Mahmutćehajić.
Prema njegovim riječima, nakon svih pokusa, nema boljih odgovora za izlazak iz drame u kojoj smo mi, “nesposobni da je prepoznamo kao tragediju i da je kao takvu liječimo”, od bosanstva.
“Bosna je sve što je naša prošlost, koja ne isključuje ništa iz naše plemenitosti kao god se ona zvala. Bosna je ime za naše sadašnje stanje koje je ugroženo brojnim posezanjem, prljavim rukama iz susjedstva, ovih Brnabića (Ana Brnabić, premijerka Srbije, op.a.) i svih drugih. I ovih iznutra koji ne shvataju da put opstanka, zaštite nas, ima temelj u bosasntvu”, naglasio je akademik Mahmutćehajić, dodajući da je bošnjaštvo u kojem se ne prepoznaju i bosansko kršćanstvo, hrišćanstvo i jevrejstvo suprotno ideji bosanstva.
Autor Taner Aličehić primijetio je da se Bosanci nisu slučajno ponajviše prepoznavali u jugoslavenstvu “koje je bosanske vrijednosti htjelo da proširi”, ali da “nismo uspjeli”.
“Ni sa lijeve, ni sa desne strane nisu pretjerano voljeli te bosanske vrijednosti. Da dijelimo, da živimo i da ne razmišljamo kako se ko Bogu moli i kako se zove. Sad hoće da kažu da to ne valja – valja! To je najljepša ideja koja postoji na svijetu. Bosanska ideja. Ova knjiga kaže da postoje ideologije ljubavi i ideologije mržnje. Ideologija ljubavi zove se bosanstvo i Bosna! Suprotno su ideologije mržnje kojima smo izloženi već 200 godina”, smatra Aličehić, naglašavajući, nadalje, da su knjigom htjeli na razbiju laži i zablude koje su nam nametane.
“A to je da ovdje postoje tri naroda. Ne postoje! Ovdje postoji jedan narod koji su se zvao Bošnjacima ili Bosancima. Htjelo se po svaku cijenu uništiti bosansku državu i ne dozvoliti ljudima da budu Bosanci”, rekao je.
Đenan Galešić, koautor djela, podsjetio je da Bosna traje jedan milenij i da je kroz cijeli taj period bosansko društvo pluralno, religijski razlnoliko.
“Ova činjenica nikada nije bila smetanja da se naše društvo oblikuje, egzistira kroz vjekove u jednoj društvenoj cjelini. Prisustvo svih faktora bosanske religijske pluralnosti, na svim dijelovima bosanske zemlje, egzistira i živi hiljadu godina. To je upravo i katalizator nastavka i opstanka fenomena koji smo nazvali bosanska filozofija života”, tvrdi Galešić.
Profesor Mijanović je kazao da danas imamo državu, slomljene kičme u bolničkom krevetu, koja boluje do sindroma nedovršenosti iz posljednjeg rata protiv BiH.
“U Bosni nemamo bosansku politiku, bosanski politički sistem. Čim ne postoji bosanski politički sistem, onda postoji kaos”, rekao je Mijanović.
Sređivanje prilika u Bosni mora početi „odlučnim suprotstavljanjem svakom od antibosasnstava“.
“Bosanstvo je ideja pluralnog društva u kojem bivanje pravoslavcem, katolikom, Srbinom, Hrvatom, ateistom, Bošnjakom, muslimanom… jeste onaj sadržaj društvenosti kakav postoji u svime evropskim političkim narodima. Ova knjiga je nastojanje da se to pitanje otvori, raspravlja u javnom prostoru. Koliko je to bitno? Nema ničeg bitnijeg, ni etički, ni politički, ni kulturno od tog pitanja”, zaključio je Mahmutćehajić.
N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagrami UŽIVO na ovom linku.
