Političke izjave o graničnom sporu između Srbije i Bosne i Hercegovine, s vremena na vrijeme, iznova izazivaju oprečne stavove Sarajeva i Beograda. Srbijanski dužnosnici, ali i oni u Republici Srpskoj, često u istu ravan stavljaju Kosovo i ovaj bh. entitet. Zbog takvih izjava oštro su reagirali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Komšić i Džaferović.

Može li se povlačiti paralela između Kosova i Republike Srpske? Pogledi na ovo pitanje različiti – u Sarajevu odlučno odbacuju takve izjave, u Beogradu i Banjaluci smatraju da su ova dva pitanja nerazdvojiva. Stav Srbije iznijela je premijerka Ana Brnabić.

“Očigledno su granice na stolu i sada imamo da za neke (Kosovo i Albaniju) mogu da budu, a za Republiku Srpsku ne mogu”, kazala je Brnabić.

Ova izjava dolazi u vrijeme kada se govori o mogućem ukidanju graničnih prijelaza između Kosova i Albanije. Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, kaže da to neće proći bez posljedica po BiH.

“Samo želim da kažem, da će to bitno uticati na Bosnu i Hercegovinu, da je nemoguće odvojiti rješavanje pitanja Kosova od situacije u BiH. Koliko god se neko trudio izolirati ovo pitanje, to je gotovo nemoguće”, zaključio je Dodik.

Na najnovije povezivanje Kosova i Republike Srpske, oštro je regirao Željko Komšić.

“Svakom ostrašćenom pojedinci iz komšiluka ili susjedstva mora biti jasno kako je BiH neupitna činjenica, i što to prije razumiju i prihvate bit će mnogo pametniji i korisniji i za vlastitu zemlju. Stoga pozivam srbijanske zvaničnike da prestanu sa povlačenjem tih nemogućih paralela. Svako iduće “šta ako” i „kako ne može u slučaju BiH“ neće doprinijeti boljim odnosima između dvije države”, poručio je Komšić.

Šefik Džaferović je izjave u kojima se porede Kosovo i Republika Srpska ocijenio je kao opasne i štetne.

“Takvim izjavama, kojima se dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i nepovredivost njenih međunarodno priznatih granica, ne doprinosi se poboljšanju odnosa između dviju država. Naprotiv, time se šalju loše poruke i bespotrebno stvaraju tenzije”, ocijenio je Džaferović.

Politička nadmudrivanja Beograda i Sarajeva oko razgraničenja traju godinama unazad, bez konstruktivnog prijedloga rješenja višegodišnjeg spora. Srbija je predložla razmjenu teritorija, što su prihvatili sprski političari u BiH, ali o tome nema koncenzusa u državnim institucijama.

Da će se u dogledno vrijeme pronaći rješenje za granični spor, nije optimistična ni novinarka Rubina Čengić.

“Najveća prepreka da to pitanje bude riješeno, na obostrano zadovoljstvo, jeste činjenica da na vlasti u Bosni i Hercegovini imamo partije kojima je važniji interes Srbije od interesa Bosne i Hercegovine. A nasuprot njima, nemamo jake političke lidere koji bi rekli to ne može tako, to može na osnovu dokumentacije, koju posjedujemo svi”, istakla je Čengić.

Za geografa Muriza Spahića nema dvojbe – granice Bosne i Hercegovine su jasne i neosporive – samo to pitanje treba prepustiti stručnjacima.

“Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, granice nisu političke, nego su istorijske. I one žive još od nastanka države BiH, i one su bile od Une do Drine, i od Slavonije do Jadranskog mora. I ona je te svoje granice unijela u Kraljevinu Jugoslavije, a kasnije i i u novu Jugoslaviju”, podsjetio je Spahić.

Ipak, za konačno razgraničenje između dvije zemlje sporno je nekoliko tačaka. Hidrocentrale Bajina Bašta, Zvornik, koje su u vlasništvu Elektroprivrede Srbije. Pruga Beograd – Bar, što prolazi kroz Rudo. Spor i u području Međurječja. Podaci geografa u BiH daju ovakvu sliku. Istočna granica sa Srbijom iznosi 335 kilometara, ili 2/3 ukupne dužine. Većina se odnosi na korito rijeke Drine, i tek 1/3 je suhozemno područje. I jedan ključni podatak – 94 posto energetskih potencijala Drine dolazi sa bosansko-hercegovačke strane.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.