Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je policijsko nasilje kojem su izloženi građani bh. entiteta Republika Srpska. Sagovornice su bile dvije Banjalučanke - Dragana Dardić, izvršna direktorica Helsinškog parlamenta građana Banjaluke, i Ivana Korajlić, vršiteljica dužnosti direktora nevladine organizacije Transparency International, koja se bori protiv korupcije.
RSE: Zašto je Dodik nakon izbora krenuo na Davora Dragičevića i pokret Pravda za Davida? On je ubjedljivo pobijedio na izborima. Nakon toga opozicija se dobrim dijelom raspala, a na proteste je izlazilo nekoliko stotina ljudi koji ni na koji način nisu ugrožavali njegovu vlast. Šta je u pitanju – da li osveta, jer se se uoči izbora nije usuđivao da zabrani te proteste koji su zaista bili masovni?
Ivana Korajlić: Dodik je u predizbornoj kampanji najavio da će nakon izbora “očistiti“ glavni banjalučki trg na kome su se održavali protesti – i to obećanje je ispunio. Vjerovatno se smatralo da bi takva akcija policije u predizbornom periodu donijela negativne poene vladajućoj stanci, jer je u jednom trenutku izgledalo da bi ti protesti mogli ugroziti izborni rezultat Dodikove stranke. S obzirom da se to nije desilo, Dodik je, dobivši krila, krenuo u potpuni obračun sa svima – i sa opozicijom i za građanima koji su protestovali. Dokle će to ići i gdje će stati – zaista ne znam, ali izgleda da je cilj da se apsolutno uguši bilo kakav vid kritike i bilo kakav vid bunta u Republici Srpskoj. Bojim se da neće stati na ovome.
RSE: Da li vam ovo izgleda kao povratak na devedesete? Kulturolog Srđan Sušnica vidi sličnost između sadašnjih događaja i onoga što se dešavalo devedesetih, samo kaže da je vlast Republike Srpske tada progonila nesrbe, a sada progoni vlastiti narod.
Dragana Dardić: Mnogi smatraju da je imidž Banjaluke najviše narušen devedesetih godina kada je nesrpsko stanovništvo, u najvećem dijelu, moralo da napusti grad i kada je Banjaluka postala maltene etnički čist grad. Sve ovo čemu danas svjedočimo je nastavak nekih politika koje su tada započete. Tako da se donekle mogu služiti sa Sušnicom. Tačno je da danas imamo drugu vrstu razračunavanja, pošto u Banjaluci uglavnom živi srpsko stanovništvo.
Ivana Korajlić: Ovo što se danas dešava podsjeća na devedesete u smislu atmosfere straha. Motivi su naizgled različiti, ali su u osnovi isti. Iza svega stoji čuvanje vlasti i želja da se apsolutno vlada svim segmentima ovog društva. Glavni motiv je, dakle, apsolutna moć, a s druge strane, nastojanje da se zataška povod protesta, a to je prije svega nerazjašnjeno ubistvo Davida Dragićevića, ali i mnoga druga iz prethodnih godina.
Dragana Dardić: Cijeli naš razgovor se vodi oko prekomjerne i nedozvoljene upotrebe policijske sile, međutim zaboravili smo da pomenemo i kršenja nekih drugih prava. Tog 25. decembra su dvojica novinara bila privedena, što je kršenju prava novinara na rad i izvještavanje. Došlo je do pretresa stana Davora Dragičevića u kome su bila samo maloljetna djeca. Dakle, bez prisustva punoljetnih osoba što je zakonska obaveza. Prekršeno je pravo na slobodu okupljanja. Svi protesti grupe Pravda za Davida, koji su trajali devet mjeseci, bili su bez dozvole. Šta je policija zabranila, ako dozvola nije postojala? Riječ je o kršenju različitih prava, što je kulminiralo prebijanjem i hapšenjem građana koji su se zatekli na trgu 25 decembra.
Kompletan razgovor možete pročitati OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagrami UŽIVO na ovom linku.
