Ugledni britanski magazin The Economist objavio je 11. godišnji Indeks demokratije u svijetu, koji se odnosni na 167 zemalja u svijetu i tretira pet kategorija: izborni procesi i pluralizam, građanske slobode, funkcionisanje vlasti, učešće u političkim procesima i politička kultura. Bazirano na ovim kategorijama svaka zemlja se stavlja u jednu od četiri kategorije režima: puna demokracija, manjkava demokracija, hibridni režim ili autoritarni režim.
U ovogodišnjem izvještaju Bosna i Hercegovina se nalazi na 101. mjestu od 167 zemalja, odnosno na 20 mjestu u regionu Istočne Evrope i spada u tzv. “hibridne režime”. Kada je u pitanju ostatak regiona u globalnom poretku od naše zemlje bolje su plasirane Slovenija na 36. mjestu, Hrvatska i Srbija koja se nalaze na 60. odnosno 63. mjestu, Albanija zauzima 76., Makedonija je 78., Crna Gora je 81.
Gledano samo u regionu Istočne Evrope Slovenija je na 3. mjestu, Hrvatska je 10, Srbija 11., Albanija i Makedonija su na 13. i 14. mjestu, Crna Gora se nalazi na 16. mjestu. Hrvatska i Srbija se tako nalaze u grupi “manjkavih demokratija” odnosno zemalja koje imaju slobodne i fer izbore, iako idalje imaju problema sa slobodom medija, ali su osnovne ljudske slobode ipak poštovane.
Ipak, za ove zemlje se bilježi da imaju slabosti u određenim elementima demokratije uključujući probleme sa upravljanjem, smanjenjenom političkom kulturom. Četiri zemlje Albanija, Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina su smještene u grupaciju “hibridnih režima”. Za zemlje koje se označavaju kao “hibridni režimi” kaže se da su to zemlje sa značajnim nepravilnostima u izbornim procesima koji često nisu ni objektivni ni fer. Korupcija je široko rasprostranjena, dok je vladavina prava slaba, civilno društvo je također slabo, česti su napadi i pritisci na novinare, a pravosuđe nije nezavisno.
Tokom 2018. godine, ukupna ocjena istočne Evrope u indeksu demokratije se neznatno poboljšala, na 5,42, što je više od 5.40 u odnosu na 2017. godinu, što je najniži ikada zabilježeni nivo. Ali ovaj mali uspon ostavlja region daleko ispod rezultata od 5,76 koji je registrovan 2006. godine, kada je indeks prvi put sastavljen. Marginalno poboljšanje u ukupnom regionalnom rezultat je uzrokovan značajnim poboljšanjima nekoliko zemalja, uključujući i Armeniju, Estonija i Makedoniju, koje su više nego nadoknadile nagli pad bodova za Rusiju i Gruziju, stagnacija je zabilježena I u drugim zemljama negdje drugdje. Zapravo, rezultati za mnoge zemlje u regionu (11 od 28) stagniraju.
Ukupno, osam zemalja je doživjelo pogoršanje u ocjeni, dok je devet zabilježilo poboljšanje, često iz niska baza. Nijedna zemlja od pomenutih zemalja se nije nije preselila u neku drugu kategoriju, što znači da se nijedna od 28 zemalja u regionu ne kvalifikuje kao puna demokratija; 12 zemalja je okarakterisano kao “manjkava demokratija” (u njih spadaju svi 11 članica EU države plus Srbija); devet kao „hibridni režimi“ (države zapadnog Balkana, osim Srbije, Ukrajine, Moldavija, Armenija, Gruzija i Republika Kirgistan); a ostatak su “autoritarni režimi”.
Ova mešovita slika sugeriše da, uprkos malom porastu skora u 2018. godini, istočna Evropa i dalje postoji demokratska slabost, usred slabe političke kulture, poteškoće u očuvanju vladavine prava, endemska korupcija, odbacivanje liberalnih demokratskih vrijednosti od strane nekih zemalja i preferencija. „Moćnici“ koji zaobilaze političke institucije, a sve to stvara slabu osnovu za demokratiju.
N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.
