Tri kandidata predočiće program rada, a članovi Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine 23. januara odlučiće ko je od njih najbolji za poziciju glavnog tužioca državnog Tužilaštva. Od 11 kandidata razgovorima je pristupilo deset. Iako je prvobitno bio pozvan, kandidat tužilac Miroslav Janjić, kako je pojasnio, obaviješten je da je naknadnom provjerom utvrđeno da za to nije ostvario dovoljan broj bodova. Inače, kandidate za ovu poziciju je, između ostalih, ocjenjivala i Gordana Tadić - koja je i sama jedan od kandidata.

Za dva dana biće poznato ime novog glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine. U finalnoj ‘trci’ za ovu poziciju tri su kandidata – v. d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordana Tadić, tužiteljka Diana Kajmaković i federalni tužilac Munib Halilović.

“Ono što je specifično za slučajeve korupcije  – mi nemamo velike predmete, velike ‘ribe’. Od početka rada Tužilaštva BiH do danas nismo imali nijedan toliko veliki predmet. U konačnici ako se i desio predmet on je rezultirao oslobađajućom presudom i to je nešto što dovodio do nepovjerenja javnosti u rad pravosuđa. S druge strane, često se navodi da postoje politički pritisci, to možemo vidjeti i iz medija, a te informacije su čak dolazile i od predstavnika pravosudnih institucija. Ono što moramo voditi računa bez obzira ko je glavni tužilac, bez obzira što sumnja da će ponovo biti gospođa Tadić – da se prije svega moramo boriti sa korupcijom. To je nešto što je nama teret na putu ka evropskim integracijima i jednostvano da bismo postigli neki razvoj društva i vratili povjerenje u pravosuđe”, smatra Erna Mačkić, BIRN BiH.

Statistički podaci iz Izvještaja o radu Tužilaštva Bosne i Hercegovine za 2017. ukazuju na ukupno 166 potvrđenih optužnica protiv 320 osoba. Konkretno, u predmetima privrednog kriminala podignuto je najviše optužnica – 88 protiv 118 osoba, za ratne zločine 38 optužnica protiv 89 osoba, a za organizovani kriminal 21 optužnica protiv 89 osoba. Za krivična djela korupcije svega 9 optužnica protiv 26 osoba i nijedna optužnica za terorizam. Osuđujućih presuda bilo je 122 protiv 198 osoba. Izrečeno je ukupno 296 godina zatvorskih kazni. Podaci za 2018. tek će biti sumirani.

“Općenito je urađeno predmeta, kada se brojčano posmatra – urađeno je puno. Međutim, kada se malo dublje uđe u analizu nisu postignuti neki zavidni rezultati. U odnosu na mandat prijašnjeg smijenjenog glavnog tužioca podignuta je npr. optužnica kada su u pitanju ratni zločini protiv Dudakovića ili za ratni zločin počinjen u Čemernom. Ono što je drugačije, jedan dio javnosti u BiH reagovao je da se nekako balansira po etničkoj pripadnosti u procesuiranju ratnih zločina. I to je kao neka negativna ocjena njenog rada kada su u pitanju ratni zločini”, ističe Mačkić.

Rad Tužilaštva Bosne i Hercegovine, ali i pravosuđa u cjelini, često je komentarisao, ocjenjivao i kritikovao državni ministar bezbjednosti Dragan Mektić. V. d. glavnog tužioca Gordana Tadić komentarisala je takve kritike.

“Zbog toga što ne postoji vladavina prava i pravna država, ja kažem, ova država je razvaljena država”, kazao je Mektić, ministar bezbjednosti BiH (avgust 2017.)

“Ukoliko ministar sigurnosti tvrdi je BiH razvaljena zemlja ja ga pozivam da podnese neopozivu ostavku. Zašto je BiH razvaljena zemlja to će ministar sigurnosti morati da objasni i u Tužiteljstvu BiH”, poručivala je Tadić, v. d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH (avgust 2017.).

Tužilaštvo BiH u avgustu 2017. objavilo je da je u posjedu dokumenata koji ukazuju na praćenje i prisluškivanje Gordane Tadić uključujući i transkripte razgovora između potpredsjednice VSTV-a Ružice Jukić i Gordane Tadić. Navedeno je da su tekstovi razgovora autentični, a komunikacija ostvarena. Kasnije je pak saopšteno da internom kontrolom u SIPA-i nije utvrđeno takvo postupanje. Sudija suda Bosne i Hercegovine Branko Perić ranije je u razgovoru za N1 izjavio da nema nezavisnog pravosuđa i da se određene nezavisne institucije pretvaraju u “centre nekontroliane moći”. Komentarisao je i izbor glavnog tužioca.

“Vidjećemo hoće li biti čist, mislim da neće biti čist – imajući u vidu kako su se stvari do sada odvijale. Neshvatljivo je da ključni čovjek u jednoj važnoj i najvažnijoj pravosudnoj instituciji ne bude izabran dvije godine. Za to nema nikakvog opravdanja, mogu članovi VSTV-a da govore šta god hoće”, kazao je Perić, sudija Suda BiH (novembar 2018.)

Prvi imenovani glavni tužilac bio je Marinko Jurčević koji je sa ove funkcije odstupio, potom Milorad Barašin koji je smijenjen. Smijenjen je i njegov nasljednik Goran Salihović kojeg čeka suđenje pred Sudom BiH nakon potvrđivanja optužnice krajem prošle godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.