Molitvom za žrtve i komemoracijom u Jevrejskoj opštini u Sarajevu obilježen je Dan sjećanja na holokaust. Sjećanja na progon i strahote preživljene u logoru ne blijede. Malobrojni preživjeli ni danas ne mogu da shvate i prihvate da je najveći zločin u 20. vijeku počinjen nad onima koji su se drugačije zvali i bili druge vjere.

Erna Debevec, rođena kao Ester Kaveson je kao osmogodišnja djevojčica sa sestrom i majkom odvedena je u logor na Rabu. Njen otac ostao je u Sarajevu. Uspio je da preživi. Njegovi roditelji, braća i sestre nisu. Iako je tada bila tek djevojčica, strahote logora i progona jasno pamti.

“Odmah su djeca svjesna, sa sedam-osam godina jer je to fizički i u svakom smislu ugroženost. Čovjek mora biti svjestan i sa tri godina ako nema ono najosnovnije što mu treba. Da li sam se bojala? To je jako veliki odmak vremena, 70 i nešto godina jer ja imam 85 godina. To je odmak vremena veliki ali ne može ni taj strah roditelja da se ne reflektuje na djecu. Posebno i zbog tog stalnog seljakanja upravo i bezbjednosnih razloga”, istakla je Debevec.

Sa majkom i sestrom spas od progona potražila je u Mostaru. Njen otac iskočio je iz vagona sa zarobljenicima i pridružio im se u Mostaru. No, uskoro je i tamo, kaze Erna, postalo nepodnošljivo.

“Dok su Talijani bili civilna i vojna vlast, tolerisali su nas. Međutim, kad su ustaše uzele bilo koju vlast u Mostaru, mi smo morali da se mičemo”, podsjetila se.

Ova i brojne druge priče stradalnika svjedoče o najstrašnijem zločinu koje čovječanstvo pamti. Zločinu koji nije spriječio nova stradanja i nove zločine.

“Holokaust u kome je tokom Drugog svjetskog rata stradala trećina sveukupnog jevrejskog stanovništva – šest miliona ljudi je, bez sumnje, najveći genocid u istoriji. I iako je 1945. rečeno ‘nikad više’, genocid se ponovo dogodio i u Kambodži i u Ruandi i, nažalost, i u Bosni i Hercegovini”, napomenuo je Jakob Finci iz Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini.

“Da bi sve žrtve imale smisla želim da vjerujem da će se sjećanje na patnje žrtava Aušvica i sve druge žrtve monstruoznih umova biti nauk novim generacijama da odbace ideologije koje počivaju na segregaciji, netoleranciji, nepoštivanju drugih i drugačijih”, istakao je Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Skoro osam decenija nakon oslobođenja iz logora Erna se i danas pita isto.

“Dođe mi možda sad, u ovim godinama, da me tolika tuga uhvati i samo kažem zašto? Zašto?“, kazala je.

Erna je danas jedina živa žrtva holokausta iz njene porodice. Obilježi svaki dan sjećanja na holokaust. I priča svoju priču koja istovremeno uči i opominje.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter|Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.