Zoran Zaev,makedonski premijer i lider Socijaldemokratskog saveza je bio ekskluzivni gost Pressinga N1 televizije. Zaev je pristao da N1 televizija bude prva strana televizija za koju će govoriti nakon što su Makedonija i Grčka postigle historijski sporazum o imenu Makedonije. Postignuti dogovor za makedonskog premijera znači da su "konačno dobili zemlju koju niko ne osporava".
Osim sporazuma između dvije zemlje, teme razgovora je bila Bosna i Hercegovina, kao i odnosi u regiji.
Na početku razgovora u Pressingu N1 televizije, makedonski premijer je komentarisao postignuti sporazum sa Grčkom o imenu Makedonije.
Podsjetio je da se sporazum nastojao postići 27 godina, te da je izostanak dogovora bio prepreka razvoju Makedonije u političkom i svakom drugom smislu dodavši:
“Tako umorni, rješili smo da donosimo odluke. Naši građani nas biraju da donosimo takve odluke. Građani biraju lidere koji će donositi teške odluke. Svi smo znali u Makedoniji da ćemo to nekada morati rješiti. Kada sam dobio čast da budem premijer, bio sam svjestan tog problema. Poslije 27 godina je Makedonija bila u blatu. Odlučili smo da napravimo strategiju i rješimo bilateralne probleme. Imali smo probleme sa svih pet susjeda. Pitali smo se je li problem kod njih ili kod nas kod kuće”.
Prema njegovim riječima, uspjelo se u stvaranju jednog makedonskog društva i da se bori za svakog građanina Makedonije – Bošnjake, Turke, Srbe i svakog drugog.
Zaev je istakao pitanje makedonske pravoslavne crkve kao jedino neriješeno pitanje u kontekstu odnosa sa susjednim državama. Naglasio je da su on i grčki premijer, Alexis Tsipras, bili u potpunosti spremni postići dogovor.
Na pitanje ko je od međunarodnih aktera bio ključan u postizanju dogovora, da li su to možda bile Sjedinjene Američke Države, kazao je:
“Međunarodna zajednica nas je ohrabrivala, i nas i Grčku. To su Amerikanci i zemlje članice Evropske unije. Oni su željeli da riješe taj spor, te da Makedonija postane članicom Evropske unije i NATO-a”.
Kako je kazao za N1, odluka da li će se postići sporazum je bila na Makedoniji i Grčkoj, a da su međunarodni akteri samo ohrabrivali podsticali da se postigne dogovor.
Makedonski premijer je ocijenio da je ista reakcija opozicije u dvije države na sporazum pokazatelj njegove pravednosti.
“Postoji regija Makedonija u Grčkoj, Albaniji i Bugarskoj. Mi smo stvarno sjeverni dio. Druga opcija je bila kao da napadnemo Grčku i to osvojimo. Kako bi to uradili – kamenjem? U 21. stoljeću? Ko to još radi na evropskom kontinentu? Grčka je prihvatila pravo na naše samoizjašnjenje”, rekao je.
Tvrdi da je Grčka sporazumom priznala makedonski jezik i identitet dodavši:
“Konačno smo dobili zemlju koju niko ne osporava. Moji preci su se borili za to. Zemlju koja ima dominantno makedonski narod, koju niko ne osporava, gdje se priča makedonski jezik”.
Kao razlog za postizanje dogovora sa Grčkom je naveo svijesnost da se ne može postići više i da je dogovor u skladu sa “evropskim manirima”.
U Pressingu N1 televizije je Zaev poručio da trenutna podrška građana od 70 posto sporazumu je pokazatelj da su oni “spremni slijediti svoje lidere”. Izrazio je nadu da će ovaj sporazum potaknuti druge lidere u regiji da riješavaju probleme u odnosima između država.
Trajan mir u Makedoniji je podcrtao kao najvećom koristi za zemlju nakon što postane članicom NATO-a.
Na komentar da je sporazum izdaja Makedonije, rekao je:
“Ovim sporazumom smo dobili sve ono što nam je osporavano. Imamo dogovor koji otvara sve frontove sadašnjim i budućim generacijama. Imamo napade kod kuće. To je nacionalistički pristup. Nacionalizam ne vodi prema progresivnoj Evropi. Evropa ima problem sa nacionalizmom. Nadam se da će oni koji kritikuju ovaj sporazum, shvatiti ne za pet ili deset godina, već vrlo brzo da imamo dobar sporazum”.
Osvrnuo se i na protivljenje Rusije postizanju ovog sporazuma i protivljenju da država čiji je premijer postane članicom NATO saveza. Upravo je protivljenje Rusije ovoj vojnoj alijansi naveo kao najvećim problemom.
“Svjestan sam toga da im je NATO obećao da se neće proširivati, ali se to dešava. Naš narod, više od 80 posto je za članstvo u NATO-u. Naš narod želi trajan mir i stabilnost. 2001. smo imali unutrašnji konflit, mladi ljudi su poginuli. Želimo biti dio savremenog svijeta”, rekao je Zaev za N1.
Objasnio je da će pored toga što će se na zvaničnim dokumentima i natpisima promijeniti naziv zemlje, na njima će biti tekst i na albanskom jeziku.
N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter|Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.
