I dok Republika Hrvatska uveliko realizira ono što je naumila, a to je izgraditi Pelješki most, u Bosni i Hercegovini, njegovom izgradnjom, političari se nisu bavili. Tek nakon izbora, Željko Komšić je poručio: Tužit ćemo Hrvatsku, kršite međunarodno pravo. No , posljednjih mjeseci, ova tema kao da je iščezla iz bh. javnog prostora. Mi vas pak podsjećamo što se događalo ranije kada je riječ o ovoj temi te gledamo neke od izjava domaćih dužnosmnika.
Pelješki most i njegova izgradnja, hoće li ili ne ići na štetu BiH, tema je o kojoj se u našoj zemlji samo polemiziralo i to skoro u svim državnim institucijama.
Jedinstvenog stava nije bilo, različito se komentirala i tumačila najava izgradnje, pisala se Briselu pisma i to različitog sadržaja, optuživalo tko i za čije interese radi.
Pa i pitalo; koji je razmak između stubova?
“Šta ako se taj stub nalazi tačno na granici, ili se nalazi eventualno u našim teritorijalnim vodama, imate mogućnost da nemate izlaz na otvoreno more”, upitao se Damir Bećirović (DF).
“Ako visina plovnog puta bude 55 metara i da bude odgovarajući raspon između lukova tog mosta, onda je to zadovoljavajuće”, kazao je Damir Arnaut (SBB).
“Neophodno je neke stvari raščistiti”, istakao je Amir Fazlić (SDA).
A to se pokušalo u rujnu 2017., kada je Zastupnički dom državnog parlamenta izglasao Deklaraciju kojom se traži da Hrvatska obustavi sve radnje oko najave gradnje mosta na Pelješcu.
No sasvim druga, drugačijeg sadržaja, nekoliko tjedana kasnije, usvojena je u Domu naroda. I to ona koju je predložio Klub Srba.
“Da Dom naroda usvaja Deklaraicju koja govori da Deklaracija drugog doma nije njihova deklaracija, to govori dovoljno za sebe. Ne vjerujem da ću to čuti igdje u svijetu”, kazao je Mladen Bosić (SDS).
“Mi postupamo u interesu države i postupat ćemo uvijek na način na koji smo postupali, i kada je kampanja i kada nije kampanja”, kategoričan je Šefik Džaferović (SDA).
U svrhu iste ili ne, oko Pelješkog mosta različiti stavovi bili su i kod sada već bivšeg saziva Predsjedništva BiH.
Izgledalo je to otprilike ovako: Bakir Izetbegović optužuje Dragana Čovića da radi za Hrvatsku, Čović odgovara: Ovi što galame, više dijele BiH nego drugi.
“Tako da jedinstven stav nemamo. Ja bih volio da ga imamo, pa bih ga priopćio. Imamo ove istupe u javnosti, gdje se međusobno nadmudrujemo i pravimo ogromnu štetu Bosni i Hercegovini te time pokazujemo tko smo i što smo”, kazao je Dragan Čović (HDZ BiH)
A tko što i smo pokazali smo i pred Violetom Bulc, europskom komesarkom za promet koja je bila u posjetu Sarajevu.
“Pelješki most projekt je kojega Europska unija sufinancira temeljem informacija koje je o njemu dostavila Hrvatska, a u slučaju da BiH ima bilo kakve argumente protiv toga može ih dostaviti Europskoj komisija koja će to razmotriti”, pojasnila je Bulc.
I dok je Hrvatska finalizirala pripreme za početak gradnje, u Bosni i Hercegovini se i dalje samo pričalo i tumačilo postupak naših susjeda.
“Smatram da naš zapadni susjed nije postupio korektno prema BiH”, istakao je Denis Zvizdić (SDA).
Koju su čekali izbori, a baveći se njima kampanjom, te osiguranjem pozicija u naredne četiri godine Pelješki most, otišao je u drugi plan.
Moglo se tek čuti, poput recimo u izjavi Bakira Izetbegovića, da će to biti “duga šahovska partija s Hrvatskom gdje nama nije cilj zaustaviti gradnju mosta”.
No izbori su prošli, a most se počeo graditi..
“Možemo je tužiti zbog načina kako su povukli ranicu. Pelješki most, u pitanju je morska granica BiH, koju su potpisali Tuđman i Izetbegović, koja je bila napravljena i potpisana u skladu sa svim normama i prava mora. Šta je problem kod granice i mosta”, istakao je Željko Komšić (DF).
Kazao je to svega nekoliko dana nakon što je izabran, hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić. Nekoliko mjeseci kasnije ublažio je svoj stav. Onaj jedinstven, službeni stav kada je riječ o Pelješkom gostu, BiH do danas nije imala.
N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.
