Nusret Drešković, profesor Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta za N1 je govorio o uzrocima i posljedicama poplava u Bosni i Hercegovini.

Objasnio je uzroke poplava koje bivaju sve učestalije u Bosni i Hercegovini.

“Poplave i ta vrsta nepogoda je vezana za klimatsku fenomenologiju. Uzroci su vezani za količine padavina. Suština je da u našim područjima poplave nisu novost. Novost je da su sve učestalije i da su izraženije. Sada ih već primjećujemo svake godine. Desila se ozbiljna promjena kada su u pitanju klimatska stanja nad evropskim kopnom. Rekli bi da je riječ o promjeni u odnosu okeana i kontaktnog sloja atmosfere. Fenomen klimatskih promjena je antropogeno uzrokovan po mom uvjerenju”, rekao je.

Potom se posebno osvrnu na ljudsko ponašanje kao uzrok poplava.

“Esencijalni je naša spremnost za visoke vode koje nastaju u određenim periodima godine. To je period godine kada se snijeg topi. S klimatskim promjenama se to sada dešava u februaru, martu, aprilu i maju. Rekao bih najiskrenije, bez tendencioznog razmišljanja da nas poplave uvijek iznenade. Vrlo malo radimo i planiramo kada su u pitanju sredstva za infrastrukturu. U pitanju je infrastruktura potrebna za komunikaciju u smislu ranog obavještavanja stanovništva kako bi se zaštitilo od poplava. Svaki put nas poplave pogode i uvijek stradaju područja koja su na periferiji”, smatra Drešković.

Na pitanje koliko podzemne vode predstavljaju problem i vrše li se ispitivanja područja prije izgradnje objekata, odgovorio je:

“Kada posmatrate poplavne vode, jedne su bujičarske koje vrlo brzo nastaju i destruktivne su. Druge su podizanje podzemnih voda. Prilikom padavina, te vode se podižu do topografske površine. Efekti planskog uređenja su izostali u poslijeratnom periodu. Objekti se grade neplanski. Odgovornost za to snose oni koji grade i oni koji to dozvoljavaju. Stihijski se gradilo. Sada imamo institucije i stručnu podršku koja može odgovoriti na te zahtjeve. Uz dužno poštovnaje prema žrtvama poplava, krivicu snose i oni jer moraju razmišljati o posljedicama”.

Za N1 je komentarisao i urušavanje pješačkog mosta u izgradnji na Ilidži uslijed poplava.

“To je sramota za Sarajevo kao glavni grad. Sarajevo treba biti urnek za ostale gradske sredine. Šta onda možemo očekivati u drugim sredinama? To je neodgovoran odnos iz nekih razloga. Ostaviti most nedovršenim na nosećim šipkama, a ući u zimsku sezonu? Neko je znao da će se to desiti. Po meni je to sada uzaludno bačen novac. Ljudi bez fakulteta i tehnike su znali kako se gradi most, primjer je Rimski most iz 16. stoljeća”.

Podsjetio je da je nužno raditi na preveniranju poplava u periodu kada nisu intenzivne padavine.

Upitan koliko smo naučili iz poplava od 2014, Drešković je rekao:

“Majske poplave su bile škola ili su trebale biti za sve one koje su dotaknule. Oni koji su planeri, trebaju ovaj proces posmatrati integralno. Koliko vidim, hvata nas isti strah. Nismo naučili tu lekciju. Nismo lekciju naučili u dovoljnoj mjeri. Sve što smo činili, činili smo parcijalno”.

Dotakao se i toga koliko su građani svijesni klimatskih promjena.

“Klimatske promjene su nas pogodile. Iluzije su i neznanje onih koji govore drugačije. Klimatske promjene će nas još više pogađati. To nije upitno. Problem naše zajednice je to što niko ne pita: Ko čisti? Svi bacaju u rijeke i vodotoke. Građani vide da bez posljedica mogu slobodno djelovati sa minimalnim ili nikakvim konsekvencama. Postoji opća neodgovornost i nerazvijena svijest”, poručio je Drešković u razgovoru za N1.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.