Ministar pravde Bosne i Hercegovine, Josip Grubeša, komentarisao je za N1 slučaj Edina Gačića, višestrukog ubice. Između ostalog, poručio je da ovaj slučaj treba biti "pouka" i da ne može komentarisati zašto se osobe optužene za najteža krivična djela ne osuđuju maksimalnim kaznama. Govorio je i kada bi mogao biti otvoren državni zatvor, te o imovini Bosne i Hercegovine u susjednim državama.

Status državnog zatvora je opisao sljedećim riječima:

“Trenutno čekamo uporabnu dozvolu. Tehnički prijem je završen. Uporabna dozvola je stvar normalnosti da bi zatvor mogao funkcionirati. Ključni dio je odluka Vijeća ministara o formiranju institucije državnog zatovra i stavljanje jedinice za implementaciju projekta van snage”.

Objasnio je zašto se 13 godina čekalo na donošenje potrebnih odluka da bi zatvor bio u funkciji.

“Ne samo da čekamo 13 godina, već je ovdje riječ o 40 milijuna eura od toga je 11 milijuna donatorskih sredstava. Moramo govoriti i o krediblitetu Bosne i Hercegovine i o tome da Ministarstvo pravde plaća entitetima za smještaj zatovrenika pet milijuna godišnje. Da ne govorimo o brojim radnim mjestima. Ono što je bilo u mojoj mogućnosti je urađeno. Bosanskohercegovačkoj javnosti je poznato i vaša kuća je o tome govorila, a to je problem tehničkog prijema. Kada smo bili pri kraju, predložio sam da idemo paralelno s odlukama i moja procjena je bila da bi zatvor do 1.1.2019. zatvor mogao biti u funkciji”, rekao je Grubeša za N1 i izrazio očekivanje da će u Vijeću ministara biti razumiejavanja da se donesu potrebne odluke po ovom pitanju.

Osvrnuo se i na svojevrsni spor u vezi imenovanja menadžmenta zatvora koji ima sa Mirkom Šarovićem, ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

“Ne bih rekao da postoji spor. Postoje različiti stavovi koji menadžment zatvora treba biti. Moj stav je da oni ljudi koji su napravili zatvor trebaju nastaviti i ostalo. To nije benzinska pumpa ili pekara. Zatvor je život koji traži da bude u funkciji. Moj prijedlog je bio da sve stvari koje smo definirali rade isti ljudi koji su radili na izgradnji zatvora”.

Na pitanje da li postoje političke opstrukcije po ovom pitanju, odgovorio je:

“Mi smo forenzičku psihijatriju na Sokocu otvorili. Tražili smo pretpostavke da se smanji broj slučajeva poput Gačića. Ono što se tiče izgradnje zatvora i zašto se sve dugo odvijalo, ne mogu reći da je bilo političkih blokada. Ali je bilo problema čije su indicije upućivale ne da se izgradnja zaustavi, ali da se abrem uspori”.

Potvrdio je da iz “međunarodne zajednice došlo upozorenje da donatorska sredstva za igradnju zatvora mogu biti potražena nazad“, ali je izrazio očekivanje da se to ipak neće desiti.

Dao je ocijenu kada bi zatvor mogao biti u funkciji rekavši:

“Prema ovom sada stanju, zatvor može svoja vrata otvoriti sutra. Potrebna je odluka o formiranju institucije i upravnik koji će predložiti potrebne akte. Dakle, sve ono što je potrebno da zatvor bude sasmotalna organizaciona jedinica u Ministarstvu pravde. Potom slijedi prijem zaposlenika. Procjena je da se radi o 200 do 300 osoba koje će biti uposlene. Slijede žalbe, u narednih šest mjeseci bi se moglo reći da će se sve pripremiti”.

Grubeša je za N1 govorio i o slučajevima kao što je slučaj Edina Gačića.

“Zatvorski sustav u Bosni i Hercegovini je podijeljen na dva dijela. Na razini entiteta postoji zatvorski sustav. Postoje ljudi koji prate svakog zatovrenika posebno. Oni pišu upravnicinma zatovra izvješća. Kazneno zakonodavstvo je oštro psotavilo zkaonske mogućnosti. Teško je sada govoriti o posljedicama. Puno osuđenika dobije pogodnosti i pojedinačni slučajevi ne trebaju biti mjerilo da li je sustav loš. Zašto se nije vodilo računa – o tome ne mogu govoriti. Nisam stručnjak iz te oblasti. Ljudi koji su zaduženi za taj dio, rade svoj posao kvalitetno”, mišljenja je ministar pravde Bosne i Hercegovine.

Upitan ko prati ljude poput Gačića i da li oni odgovaraju za svoj rad, kazao je za N1:

“Ne mogu o tome govoriti. Nije to moja nadležnost. Treba uložiti trud da se ne dešavaju takve stvari. Treba dodatno pratiti ljude, kao i one koji vrše njihov nadzor. Ovo treba biti pouka za zakonsku regulativu i ljude koji se bave time da se educiraju kako bi se ovi slučajevi sveli na minimum”.

Također se dotakao i maksimalnih kazni za teška rivična djela.

“To je nadležnost sudije. On određuje kaznu. On je taj kojima su predočeni dokazi. Ne mogu komentarisati ko će dobiti veću ili manju kaznu”, poručio je.

Komentarisao je i konstataciju Aljoše Čampare, ministra unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine da je Hrvatska demokratska zajednica odbacila memorandum o saradnji policijskih agencija.

“Nisam sudjelovao u pregovorima. Teško je reći bilo što. Policijski sustav u Bosni i Hercegovini je ustavno definiran. Stvari su unaprijed definirane. Koordinaciju treba poboljšati na svim razinama”, smatra on.

Tema razgovora sa Čamparom je bila i imovina Bosne i Hercegovine u susjednim dražvam.

“Kada govorimo o imovini u Hrvatskoj, svi posmatramo Aneks G o sukcesiji zemalja SFRJ. Šta je imovina Bosne i Hercegovine? Kada se govori da se gubi imovina u Republici Hrvatskoj – postavlja se pitanje da li govorimo o društvenom ili privatnom vlasništvu. Imamo primjera gdje je sedam predstavnika sindikata koji potražuju imovinu. Apelirao sam puno puta bosanskohercegovačkoj javnosti da se dogovorimo unutar sebe da vidimo ko su nasljednici – da koordinirajući i jednim glasom nastupimo prema Hrvatskoj. Unutar Bosne i Hercegovine imamo osobe koje se pozivaju na sukcesiju. Postavlje se pitanje ko je vlasnik – entiteti, županije? Pošto je Republika Hrvatska napravila bilateralne sporazume sa Slovenijom i Makedonijom, insistiram to i sa Bosnom i Hercegovinom. Time bismo prestali sa špekulacijama da je imovina izgubljena”.

U završnici razgovora je poručio da očekuje da na sutrašnjoj sjednici Vijeća ministara budu usvojene tačke dnevnog reda koje se tiču i Godšnjeg nacionalnog plana za NATO.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter|Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.