Advokati Agencije za privatizaciju i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine sutra će Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o upravljanju državnom imovinom u toj zemlji. Riječ je o zakonu prema kojem se u zakup mogu dati i nekretnine nad kojima je do sada postojala zabrana raspolaganja, a nedavno su sklopljeni i prvi ugovori o 30-godišnjem zakupu nekretnina koje su u vlasništvu bh. firmi.

Još u junu prošle godine, dva mjeseca nakon što je Zakon objavljen u Narodnim novinama, advokatski ured Rame Atajića podnio je Ustavnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom. Rok za odgovor je dva mjeseca, no još nije stigao.

“Nisam još dobio odgovor, ali sam istovremeno apelaciju poslao i na stalni komitet UN-a u Ženevu. Odgovorili su da će se predmet aktivirati kada dobijemo odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske. Kao što znate, odgovor kasni. Naredene sedmice idem u Zagreb da vidim zbog čega”, kaže u razgovoru za N1 Ramo Atajac, advokat Zajednice radnika za odmor i rekreaciju i Sindikata građevinarstva KS, koji godinama prati sudske postupke u vezi imovine BiH.

Prema Zakonu o upravljanju državnom imovinom, kojeg je Sabor Republike Hrvatske usvojio prošle godine, u zakup se mogu dati i nekretnine na kojima je do sada postojala zabrana raspolaganja i to na 30 godina pod koncesiju. Prvi ugovori nedavno su sklopljeni za 15 objekata na području opštine Gradac, deset u vlasništvu firmi iz BiH. Iako se radi o devastiranim nekretnima, zbog atraktivne lokacije pristigle su 362 ponude. U Ugovoru o zakupu je uz ostalo navedeno, ako se u međuvremenu dokaže vlasništvo pravnih i fizičkih lica iz BiH ili Srbije, zakupnina će biti usmjerena prema njima.

No Ramo Atajić kaže da je riječ o apsurdu obzirom da je vlasništvo već dokazano kroz gruntovnu knjigu, dok su pojedini objekti čak ranije bili oglašeni za prodaju kroz Agenciju za privatizaciju Federacije BiH.

“Kod njih je to veoma teško dokazati, iako imate gruntovne knjige. Za njih to ništa nije dokaz. Evo primjer, prije se zvalo SOUR Energoinvest. Pa su u sklopu toga bile radne organizacije, pa organizacije udruženog rada, pa organizacione jedinice, to je bilo prije. Svaki taj pravni subjekt je imao neku nekretnimu. Oni kažu ovde piše OUR, ne SOUR. Dokažite pravni sljed. No, ako ja imam firmu i ona kupi kuću na moru, nekretnina je na firmi ne na organizacionoj jedinici. Oni to ne priznaju, a stoji u gruntovnoj knjizi.

Ako jednom i dokažete prema ugovoru zakupnina od tog trenutka ide vama. No, kada je u pitanju povrat imovine insistiraju na bilateralnom sporazumu. A on otprilike znači – ako vam ja to jednom vratim, nemoj me pitati za prethodnih 30 godina odštete, što sam ja tebe spriječio da koristiš svoju imovinu”, kaže Atajić.

A kada će biti potpisani bilaterelni sporazumi, to niko u BiH ne zna. Pozive bh. zvaničnika Hrvatska za sada ignoriše.

U jednom od posljednjh zaključaka Predsjedništvo Bosne i Hercegovine naložilo je Pregovaračkom timu BiH da zatrži hitan sastanak sa zemljama članicama Sporazuma o sukcesiji.

“I to smo uradili. Do sada se samo Slovenija oglasila. Po redu stvari, Hrvatska je trebala organizovati taj sastanak, no to godinama odlaže”, naglašava Mirsad Žuga, šef Pregovaračkog tima BiH i zamjenik ministra finansija.

Ono što je najgore u svemu, dodaje Žuga, što se Ugovor o bilateralnim odnosima nigdje isključivo ne navodi u Sporazumu o sukcesiji, koji je u Ankesu G jasan i nedvosmislen.

“Da je vlasnik imovine onaj titular ko je bio vlasnik 1991.godine i to je nedvosmisleno. Problem je što hrvatski sudovi ne primjenjuju taj sporazum, nego uslovljavaju vraćanje te imovine potpisivanjem ugovora između BiH i Hrvatske. I da vas podsjetim da je prema Sporazumu o sukcesiji Hrvatskoj vraćeno više od 95 posto imovine koju je imala u BiH”, dodaje Žuga.

No za Hrvatsku su domaći zakoni stariji od međunarodnih. To je i razlog zbog kojeg od sedam postupaka koje Pravobranilaštvo BiH vodi na sudovima Hrvatske za imovinu čiji su titular bh. institucije, četiri tužbena zahtijeva već odbijena, dok je jedan predmet odbačen. Ova imovina takođe bi se uskoro mogla ponuditi u zakup.

“Činjenica da ovde dolazi do apsolutnog onemogućavanja za realizaciju određenih prava. Gaze se principi i načela koji su općepoznati od Evropske konvencije za ljudska prava gdje je pravo na imovinu neprikosnoveno do savremenih ustava, ali i Ustava RH. BiH je dovedena u poziciju da se sva njena prava krše i moraćemo porazmisliti i o međunarodnim sudovima”, kaže za N1 Ismet Velić, pravobranitelj BiH.

Ogromna odgovornost je i na bh. strani koja je godinama ignorisala upozorenja stručnjaka kako je imovina BiH ostavljena na nemilost različitih mešetara, zaboravljena od države, namjerno ili ne. Da su se ovi problemi uglavnom ignorisali, priznaju i u Pravobranilaštvu BiH.

Vijeće ministara BiH, u međuvremenu ponovno je sa dnevnog reda skinulo informaciju o imovini, dok ministar pravde i dalje tvrdi kako vlasništvo BiH nije dovedeno u pitanje.

“Ta imovina da je izgubljena, Hrvatska bi se upisala na tu imovinu. Ona traži da se jednostavno ispoštuje pravni sljed. Da pravni sljedbenik nije to dobio na korištenje, već da on ima dokaz da je tu zemlju kupio”, upozorava Josip Grubeša, ministar pravde BiH.

No advokat Ramo Atajić odgovara:

“To je toliko naivno, jer imamo već međudržavni ugovor i sad traže od nas da sklapamo ugovor na ugovor u situaciji kada nismo dokraja ni ovaj prvi ispoštovali”.

Danas nam je potvrđeno i da će advokati Agencije za privatizaciju i Vlade Fedeacije BiH sutra Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o upravljanju državnom imovinom u toj zemlji.

Zvaničan registar bh. imovine u Hrvatskoj ne postoji, jer ne postoji Zakon o državnoj imovini BiH koji bi uredio tu oblast. Vrijednost se procjenjuje na blizu 5 milijardi eura.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.