Postoje li i kakvi su dometi hibridnog djelovanja nekoliko velikih sila u Bosni i Hercegovini? Ko su akteri takvih aktivnosti, te koliko su susjedne zemlje - zemlje Zapadnog Balkana, u središtu interesa i preklapanja stranih uticaja, pitali smo eksperte iz ove oblasti.

U Bosni i Hercegovini prepliće se hibridno djelovanje nekoliko velikih sila, a ‘mete’ su raznolike – od političkog, bezbjednosnog, pravosudnog, ekonomskog sektora, sve do pokušaja ugrožavanja bosanskohercegovačkog identiteta, stava su stručnjaci iz oblasti bezbjednosti Ahmed Kico i Miralem Kapetanović. Kao nekadašnji dugogodišnji radnici u obavještajno bezbjednosnim strukturama ukazuju da bi BiH trebala biti na oprezu od potencijalne destabilizacije, o čemu detaljinije obrazlažu u zajedničkoj knjizi.

“Mislimo da ga ima puno i da je ono na vrhuncu. (Ko su glavni akteri tog djelovanja?) Glavni akteri su po našim istraživanjima Rusija, Turska, Kina, Iran, Saudijska Arabija i još neke druge zemlje. One su tu ili kroz meku moć ili kroz to hibridno djelovanje prisutne na ovom području i ostvaruju svaka neke od svojih različitih ciljeva”, tvrdi Kapetanović, stručnjak za bezbjednost.

Profesor na Fakultetu za bezbjednost Američkog univerziteta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Duško Tomić, ističe da je područje država Zapadnog Balkana pod permanentim uticajem stranih obavještajnih službi i hibridnih koalicija.

“Svaka od ovih navedenih zemalja ima izražene interese prema prostoru bivših jugoslovenskih republika i sprovodiće onu vrstu interesa koja je njima prilagodljiva. Tu nema nikakve vrste emotivnih veza. U obavještajnom radu nema nikakve sentimentalnosti, sprovode se strogo instruirane naredbe svog zakonodavca, tu nema prostora za emocije i bilo kakve relacije u religijskom ili drugom smjeru. Ne. To je pogrešna percepcija”, smatra Tomić.

Kico i Kapetanović kao primjer negativnog djelovanja podsjećaju na dešavanja u makedonskom Sobranju 2017. ili u Crnoj Gori 2016. godine, te dodatnu sigurnost vide u evroatlanskim integracijama BiH.

“Zapravo se događa da se nastoji kod ljudi i institucija pokazati da je Bosna i Hercegovina kao država nemoguća. Mi želimo da pokažemo da je Bosna i Hercegovina itekako moguća država, da se treba suprotstaviti svim oblicima i djelovanjima hibridnog rata prema institucijama i građanima. To je moguće ako imamo uređen sistem državne ili nacionalne sigurnosti i ako sve agencije i službe rade svoj posao odgovorno”, ocjenjuje Kico.

Gotovo je nemoguće zaštiti se u današnjem – globalnom informacijskom društvu, stava je profesor Anđelko Milardović.

“U globaliziranom svijetu koji je na rubu novog hladnog rata i preslagivanja nije jamstvo da neka država koja je članica npr. Evropske unije i NATO-a da će ona biti izbjegnuta u odnosu na takav tip djelovanja. To tvrdim zbog toga što geopolitički položaj i interesi onih koji provode takav tip djelatosti određuju hoće li neka država biti objektom hibridnog djelovanja ili informacijskog rata”, zaključuje Milardović, Institut za evrospke i globalizacijske studije.

Hibridno djelovanje zapravo je model širenja uticaja u kojem se koriste, uglavnom, sofisticirane aktivnosti za, prije svega, informacijske i medijske operacije, te subverzivno interesno djelovanje.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.