Iako je prošlo više od mjeseca otkako je u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska usvojen Zakon o javnom redu i miru koji u javni prostor na kojem se može počiniti prekršaj uvodi i internet, odnosno društvene mreže traju debate kojima se ukazuje na sve štetne posljedice koje po slobodu govora i javnog iznošenja mišljenja može izazvati.

U Banjoj Luci o tome su govorili danas predstavnici civilnog društva, medija i građani koji upravo društvene mreže koriste za iznošenje vlastitog mišljenja.

Dragana Dardić, izvršna direktorica Helsinškog parlamenta građana upozorila je da je Zakon o javnom redu i miru samo nastavak sužavanja prostora za rad organizacija civilnog društva i medija.

“Mi i dalje nismo sigurni kako tumačiti ovaj Zakon zbog niza spornih odredbi u njemu sadržanih, ali i  zbog činjenice da je ostalo bez odgovora pitanje da li ćemo svi biti isti pred zakonom, odnosno da li će on važiti za sve građane”, podvukla je Dardić.

Postavila je i pitanje hoće li samo građani biti meta sankcionisanja, a ne i političari, poput poslanika u parlamentima, koje imunitet štiti od prekršajnog i krivičnog progona.

Prema mišljenju Gorana Zorića, predstavnik NVO Kvart iz Prijedora, organizacije koja se za poštivanje i promociju građanskih prava bori upravo u javnom prostoru i vlasti RS u kontinuitetu donose zakone kojima se ograničavaju prava na slobodu izražavanja.

“I prije ovog zakona bilo je pokušaja da se javni prostor uskrati civilnom društvu i građanima, a sada je to i legalizovano”, kazao je Zorić. Naveo je primjer Prijedora u kojima se organizovanje skupova u javnom prostoru selektivno dozvoljava ovisno o procjeni lokalnih vlasti koje su to manifestacije “nacionalno i politički podobne, a koje ne.”

Srđan Puhalo, jedan od najaktivnijih korisnika društvenih mreža u BiH na kojima komentariše kako politička tako i društvene zbivanja mišljenja je da Zakon o javnom redu i miru bez obzira na prijetnje sankcijama ne smije postati prepreka ni civilnom sektoru ni građanima da prestanu s djelovanjem ili ga ograniče.

“Povod donošenja ovog zakona su protesti Banjalučana zbog uništavanja Picinog parka, građanski protesti zbog Zakona o jedinstvenom matičnom broju i prošlogodišnje dizanja glasa naroda u Federacije  BiH. Poruka zakona ljudima koja se njime šalje nije dobra i cilj joj je zastrašti i preduprijediti sve buduće pokušaje izlaska na ulicu”, smatra Puhalo.

Aleksandar Trifunović, predstavnik web portala Buka smatra da je rasprava o Zakonu o javnom redu i miru zakašnjela jer se razmatra kao pojedinačan slučaj, a ne dio strategije vlasti RS, a to je strah od javnog okupljanja.

“Podsjećam da je ovaj zakon jedinstven u regiji jer zabranjuje da više od troje ljudi ne smije hodati zajedno blizu javnih institucija a da se to ne prijavi. Sama činjenica da je taj isti zakon prenijet i na društvene mreže govori o strahu zakonodavca. Taj strah  je mislim neopravdan, jer ovdje građani ne vole da izlaze na ulice, ali sam zakon govori da se vlast boji jer svoj posao radi loše”, kazao je Trifunović.

Dodao je da stoga svaku priliku treba koristiti da se govori o ovom zakonu i da se govori o pokušajima “Vlade da sprječava javno iskazivanje nezadovoljstva njenim rezultatima.”

Klub novinara Banja Luka kao dio Udruženja BiH novinari te bošnjački delegati u Vijeću naroda RS najavili su pokretanje inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o javnom redu i miru RS pred Ustavnim sudom RS. I jedini i drugi su naveli da Zakon krši temeljna načela Ustava RS o pravu na slobodu javnog mišljenja i izražavanja.