Nakon deset godina ekonomskog rasta, svijet bi se mogao suočiti sa novom ekonomskom krizom koja bi na vrata mogla zakucati snažno već 2020. godine. Procjenjuju to posljednja istraživanja relevantnih svjetskih finansijskih insitucija. U BiH se svi sjećaju recesije iz 2008. godine, a rijetki i priznaju da se za novu krizu treba na vrijeme pripremiti. Istražili smo - kako.

Neuravnoteženo tržište rada, rast kamata zbog fiansiranja dugova, budžetski deficiti u mnogim svjetskkim državama, te politička nestabilnost u Francuskoj, Britaniji, ili pak Americi, navode se kao glavni uzročnici moguće nove svjetske ekonomske krize.

“Amerika prije svega, može da pokvari odnose sa svijetom, da se to reflektuje na privredu, trgovinu. Privreda Kine se usporava, Brexit, sa terena stižu negativni signali iz automobilske industrije“, kazao je Vladimir Vučković, član Fiskalnog savjeta Srbije.

Dok su vlasti žmirile, recesija je od 2008.u Bosni i Hercegovini za svega nekoliko narednih godina, ugasila 60.000 radnih mjesta.

“Zbog toga što su države regiona male i otvorene, efekti krize se brže prelivaju, ne treba da izmišljamo toplu vodu… I prošla kriza je vrlo brzo stigla u naše dorište, iako su političari probali negirati da će nas kriza dotaći“, istakao je Vučković.

Šta ako, ili šta kada kriza zakuca… O svemu su u Banjaluci raspravljali stručnjaci, iz Udruženja Misli dobro.

“Kažemo, ukoliko dođe kriza da budemo spremni. Jedan od zaključaka je da se javne finansije trebaju relaksirati, u smislu vraćanja dugova, jer Republika Srpska, recimo, dominantno svoje dugove sa aspekta budžeta mora vratiti u naredne tri godine. Sa druge strane tržište kapitala dozvoljava dugoročno zaduženje uz fiksne kamatne stope, a znamo ako dođe do krize da će kamate ići gore“, komentarisao je Branko Kecman, član “Misli dobro”.

Gore, ali blago ide i Euribor , za koji se veže većina kredita.

U Udruženju Banaka BIH umiruju građane, kažu da Euribor neće uticati na mijenjanje kamatne stope. Puno veći uticaj mogu, dodaju, imati ponuda i potražnja za kreditima.

“Promjena Euribora ne bi trebala uticati na promjenu kamatnih stopa ove godine iz dva razloga. Prvi razlog je što je on toliko mali da omogućuje, sam po sebi, još manju kamatu na kreditnoj strani i sa druge strane ponuda za kreditima je još uvijek toliko velika da je realno očekivati dodatno smanjenje kamatnih stopa na kredite“, istakao je Zvonimir Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

Dok građani za sada mogu da odahnu, ekonomisti vladama regiona preporučuju da plate u javnom sektoru vežu za rast BDP-a. Tako bi izbjegli probleme koje je Srbija imala 2008. kada je nakon bankrota Lehman Brothersa podigla penzije 30%.

Ukoliko se adekvatno ne pripreme za krizu, zatvarajući oči pred trendovima, uslijediće brutalno otrežnjenje koje ekonomisti nazivaju “Wile E. coyote moment “…

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.