Svaki peti građanin BiH u svojim domovima ima neprijavljeno oružje. Dobrovoljna predaja ovakvog oružja, ili amnestija u oba entiteta je okončana, tako da su svi građani prekršajno i krivično odgovorni ako imaju oružje bez urednih papira, makar ono bilo trofejno ili zaostalo od rata.

Deset incidenata sedmično desi se uz upotrebu ilegalnog naoružanja. Lovačko, trofejno, ili automatsko – jednako je opasno.

Amnestije u RS za dobrovoljnu predaju neprijavljenog oružja više nema, no ima borbe protiv trgovine oružjem.

“Iako se suočavamo sa ovim problemom, u padu je broj počinjenih krivičnih djela nedozvoljene trgovine oružjem“, izjavio je ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač.

Jugoistočna Evropa, u čijem srcu je i BiH, polazna je tačka ilegalnih tokova oružja ka zapadu i Skandinaviji. Susjedna evropska Hvatska, druga je usputna stanica.

“Konkretno, u Hrvatskoj smo imali 1.000 kaznenih djela godišnje, 100 težih za trgovinu naoružanjem”, rekao je Mihael Šprajc iz MUP-a Hrvatske.

Više od 10.000 ubistava u proteklih 20 godina u BiH počinjeno je nelegalnim oružjem koje ima svaki peti građanin, tvrdi se u analizi UNDP, čiji su stručnjaci kroz program “Izaberi život bez oružja” sarađivali sa domaćim vlastima.

“Prema podacima UNDP-a blizu četiri miliona komada oružja postoji u zemlji. I više od 4.000 ljudi, bivšiih boraca, ubilo se ilegalnim naoružanjem“, kazao je direktor UNDP-a za BiH Juri Afanasijev.

UNDP bilježi i slučaj grupe mladića koji su u školu s livade donijeli neeksplodiranu minsku napravu. Oružje zaostalo iz rata u domovima za nadležne je bliska opasnost. Za švercere laka zarada.

Jedan komad oružja prema procjeni Instituta za istraživanje rata iz Štokholma košta 300 eura, ako ga pomnožimo sa UNDP-ovim podacima o broju naoružanja u BiH, dobijamo nevjerovatan rezultat i to nevjerovatno opasan.

Pogledajte prilog Snežane Mitrović.