Da se Bosna i Hercegovina želi povezati modernim autocestama sa Evropom, česta je konstatacija koju čujemo od domaćih političara. No, koliko je naša zemlja uvezana unutar sebe, te zašto regionalni centri nisu međusobno povezani, pitanje je koje postavlja i struka. Osim toga, oba entiteta imaju svoje prostorne planove, prema kojima je važnije spojiti mjesta unutar tog entiteta, a ne povezivati velike gradove - preko entitetske linije.
Na fotografii su najznačajniji regionalni centri u Bosni i Hercegovini, kao i do sada izgrađene autoceste. Evidentno je, smatraju stručnjaci, da su domaći planeri zanemarili važnost povezivanja unutar zemlje, pa tako, do sada, nijedna autocesta nije prešla ni entitetsku liniju.
“To očekuje i Evropa od nas samih, da se prije uvežemo sami sa sobom, pa da se uvežemo sa susjedima. Pa onda da planiramo neke velike projekte, koje imamo zacrtane”, kazao je Osman Lindov sa Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu.
Prema prostornim planovima Republike Srpske i Federacije, prioritet je dat povezivanju gradova unutar tih entiteta. Federalni plan, osim Koridora VC, predviđa izgradnju brze ceste koja bi povezala Veliku Kladušu, Bihać, Jajce, Travnik i Lašvu.
“Na ovaj nacin podstiče se razvojna osovina Sjeverozapad – jugoistok bazirana na realizaciji prometnih koridora evropskog ranga kojim se povezuju regionalni centri Bihać i Banja Luka preko Lašve sa Sarajevom, te preko Goražda sa Podgoricom, Pljevljima i Užicem”, piše u Prostornom planu Federacije BiH.
Od većih centara trenutno su povezani Sarajevo i Zenica, povezivanje Mostara tek u planu.
Republika Srpska je povezala Banjaluku sa Gradiškom i Dobojem, a u planu je povezinje od granice sa Srbijom, preko Bijeljine, Brčkog, Modriče, Banjaluke pa sve do Novog Grada i granice sa Hrvatskom.
Osim Koridora VC i planirane autoceste Sarajevo – Beograd, malo je cestovnih linija, koje bi povezivale međuentitetske centre. Jedna je u planu, i to od sjevera ka jugu.
“Kao drugi auto-putski pravac planira se Gradiška–Laktaši–Banjaluka–Mrkonjić Grad–Novo Selo na Kupres (FBiH) (varijanta Mliništa), koji je dijelom izgrađen, a dijelom ga treba izgraditi i usaglasiti sa strateškim planovima FBiH”, stoji u Prostornom planu Republike Srpske.
Bosna i Hercegovine ima jedinstvenu Transportnu strategiju, ali je taj dokument od dva postojeća entitetska prostorna plana.
“To su razjedinjeni prostorni planovi dva entiteta i Distrikta Brčko, Nažalost, mi smo i tu Transportnu strategiju zaboravili. Niko ne radi ni po akcionim planovim, koji su, po meni loše urađeni”, mišljenja je Lindov.
Zbog nedostajuće slike Bosne i Hercegovine kao jedinstvene teritorije, sa urbanim i ekonomskim centrima, koje je potrebno povezati, stručnjaci upozoravaju da je aktualnim vlastima trenutno važnije govoriti o povezivanju entiteta sa susjednim državama, nego o potrebi bolje uvezanosti, Bihaća, Banjaluke, Mostara, Sarajeva, Tuzle.
A koliko nam brzo ide i povezivanje sa svijetom, govori i podatak da je gradnja Koridora VC počela 2002. godine. Od 330 kilometara, do sada izgrađeno je manje od trećine.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad
