Vanjskopolitički analitičar Hajrudin Somun je za N1 kazao da je situacija u Kašmiru najbolji primjer tzv. krize koja je zamrznuta.
“Problem Kašmira je toliko jednstavan, to je klasični možda i najbolji primjer problema tzv. krize koja je zamrznuta. Radi se o tome da su kolonijalne sile, posebno Britanci, kad bi se povlačili iz svojih kolonija, silom ili milom, uvijek bi ostavili “jabuku razdora” da mogu kasnije da intervenišu i da se vrate, ako ništa da posreduju. Kašmir je upravo to. To se dogodilo kada se indijski podkontinent oslobađao od britanske kolonijalne vlasti. Stvorene su dvije ogromne države, Indija i Pakistan, nažalost te su dvije zemlje stvorene i omeđene religioznim linijama što je tragično”, kazao je Somun.
Somun smatra da je upravo ta situacija dobar primjer kako se ne mogu po religioznim linijama stvarati države.
“To je dobar primjer kako se ne mogu po religioznim linijama stvarati države. Nisu mogli da riješe gdje će biti Kašmir, u Pakistanu ili Indiji. Maharadža indijske pokrajine bio je Hari Sinkh koji je bio Hindu, a 2/3 stanovništva Kašmira bili su muslimani. On se uplašio da će izgubiti vlast ako se muslimani pobune i pozvao je Indiju da mu pomogne da interveniše. Tako je otvoren sukob koji su Britanci mogli lako da riješe”.
Također, kazao je kako nije Kašmir jedini uzrok sukoba.
“Nije samo Kašmir uzrok sukoba. Ogromne su to sile azijske. Ovaj naš vijek je vijek Azije, nije Evrope i Amerike. Kašmir je negdje između tih džinova: Kine, Indije i Pakistana. Onda se ti sukobi ove tri zemlje prelamaju na Kašmiru. Da je Kašmir postao nezavisna zemlja, onda togane bi bilo. Trebalo je i Kašmiru dati nezavisnost. Čak je i poslije godinu dana 1948 godine, Generalna skupština UN donijela odluku da se tamo održi referendum. Ali Indija nije dala da se održi referendum ni tada, ni sada. Kašmir je podijeljen, 2/3 su pripale Indiji, jedna Pakistanu”.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad
