Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović kazao je da su građani BiH 1. marta 1992. godine nedvosmisleno odlučili glasati za samostalnost države i jasno kazali "ne" velikodržavnim projektima odbacivši na taj način ropstvo, a odabravši slobodu.

Čestitajući građanima BiH Dan nezavisnosti, taj datum nazvao je jednim od najvažnijih u ukupnoj historiji domovine, budući da je dvije trećine građana odlučilo živjeti u nezavisnoj, međunarodno priznatoj državi, ravnopravnih građana na svakom pedlju njene teritorije.

U intervju za Fenu Džaferović je napomenuo da nema nikakvog osnova za osporavanje tog državnog praznika, podsjećajući da je referendum BiH organiziran u skladu sa Ustavom BiH, u skladu sa zakonom i uz strogo poštivanje svih regulativa međunarodnog prava.

Nakon provedenog referenduma, uslijedilo je i međunarodno priznanje BiH od tadašnje Evropske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država i to 6. aprila retroaktivno mjesec dana nakon što su 6. marta objavljeni rezultati referenduma u Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine.

BiH priznale su sve zemlje svijeta, a u maju 1992. godine postala je i članica Ujedinjenih nacija, sve ove činjenice govore u prilog tome da ne postoji niti jedan valjan razlog kojim se ove vrijednosti mogu osporiti, kaže Džaferović.

“To je državni praznik. Postoji Zakon o Danu nezavisnosti, a svi oni koji danas osporavaju 1. mart zapravo iskazuju nepoštovanje važećeg zakona. To je tako sve dok ga Parlamentarna skupština BiH ne promijeni”, jasno je istaknuo Džaferović.

Imajući u vidu princip koji govori o kontinuitetu pravnih propisa, dejtonski princip, Džaferović napominje da su ove činjenice nesporne za sve one koji žele poštovati Dejtonski mirovni sporazum, zbog čega smatra da je osporavanje ovog datuma ujedno i nepoštovanje tog sporazuma.

Ponovio je da nije moguće iz Dejtonskog mirovnog sporazuma crpiti samo prava entiteta, a osporavati državu i njene praznike. To je paket, dodao je, i prema njemu se ne može odnositi kao prema jelovniku.

Novi članovi Predsjedništva BiH uz Džaferovića, Milorad Dodik i Željko Komšić, na ove pozicije izabrani su u oktobru prošle godine, a dužnost su preuzeli prije nešto više od tri mjeseca. No, Džaferović ocjenjuje da je dosadašnja saradnja među njima mogla biti na većem nivou.

On podsjeća da je i u predizbornoj kampanji, a i nakon nje, govorio da je u BiH potrebna vladavina prava, ubrzanje euroatlantskog puta te ukupne društvene i ekonomske reforme nazivajući upravo te stvari osnovnim zadacima kolektivnog šefa države.

“Zbog ponašanja, prije svega Dodika, bili smo u nepoželjnoj situaciji poput pitanja isticanja zastava, osporavanje procedura na kojima je utemeljen rad Predsjedništva BiH, stalnih pokušaja da se entitetima da prednost u odnosu na državu. Na to sam morao odgovoriti i uvijek ću to činiti. Nikada neću provocirati ili proizvoditi nestabilnost, ali ću energično odgovarati na pokušaje svih koji pokušavaju destruirati državu i dostignuti nivo reformi”, jasno je poručio Džaferović.

Stoga je i pozvao da se s takvim ponašanjem i prestane, jer se bespotrebno gubi vrijeme kao što su dobrim dijelom izgubljena protekla tri mjeseca.

Ipak, i u takvom ambijentu urađene su neke značajne stvari koje su zbog ovih pitanja stavljene u drugi plan, a Džaferović je izdvojio zajedničku izjavu o evropskoj opredijeljenosti s kojom su tri člana Predsjedništva otputovala u prvu zajedničku posjetu u Brisel.

Urađene su i neke važne stvari kada je u pitanju zaštita imovine u susjednoj Hrvatskoj te Džaferović naglašava da bi bilo i mnogo više pozitivnih stvari da je bila drugačija politička klima i da nije bilo ovakvih nasrtaja, zbog čega se nada da prolazi vrijeme destrukcije te da će se svi okrenuti konstruktivnom radu.

“Očekujem da naredni period bude obilježen ponašanjem koje će podrazumijevati potpuno poštivanje vladavine prava, Dejtonskog mirovnog sporazuma, svih zakona i politika koji su doneseni. Naš osnovni problem je što je Dodik pokušao ići ispod ovog okvira na štetu bh. institucija. U tome nije uspio i nikada neće uspjeti i ne samo on, nego niko”, stav je člana Predsjedništva BiH.

Džaferović se osvrnuo i na uspostavljanje novog saziva Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH, kazavši da očekuje okončanje ovog procesa do kraja marta, a on bi volio u tom smislu vidjeti širu koaliciju, jer reforme koje treba poduzeti zahtijevaju stabilnu parlamentarnu većinu, zbog čega su iz SDA i pozivali Socijaldemokratsku partiju (SDP), Demokratsku frontu (DF) i ostale stranke da se tome priključe.

“SDP je donio odluke kakve je donio, odbijajući tu koaliciju, ali tome će suditi vrijeme i birači na narednim izborima, a SDA će istrajati u tome da svi oni koji žele, budu dio te koalicije”, kazao je.

Uz konstataciju da se uvjetuje imenovanje novog predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD) usvajanjem Godišnjeg nacionalnog plana koji bi u konačnici doveo do aktivacije Akcijskog plana za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantskom savezu (NATO), Džaferović ocjenjuje da su oba ova pitanja zapravo pitanja vladavine prava.

Pojasnio je da uporište za put BiH ka NATO-u postoji u važećim dokumentima poput Zakona o odbrani, odluke Predsjedništva BiH iz 2009. godine potpisane od Nebojše Radmanovića koji dolazi iz SNSD-a stranke koja taj put danas osporava, kao i podneseni zahtjev BiH za članstvo u NATO-u, ali i Strategija vanjske politike usvojena jednoglasno u prethodnom sazivu Predsjedništva BiH.

Stoga, nije moguće, dodaje, promijeniti političku volju, a potom tvrditi da je to volja svih i sve dok ta politička volja ne bude opredmećena kroz odluke institucija to je samo jednostrana politička volja, no i dalje ostaje obaveza poštovanja zakona, odluka i politika.

“Vladavina prava je i imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara, što je obaveza Predsjedništva. To nije sporno, kao što nije sporno ni njegovo ime, ali sporno je da od političke opcije koja predlaže mandatara dolazi osporavanje NATO puta i sprečavaju aktivaciju MAP-a”, ističe Džaferović.

Mišljenja je da se mora naći način da se i dostavi prvi Nacionalni godišnji plan i omogući usvajanje svih budućih godišnjih planova te imenuje predsjedavajući Vijeća ministara. Stoga je na odgovorima koji osporavaju usvajanje tog plana da nađu odgovor na to pitanje.

“Ne možete dati mandat nekome ko unaprijed kaže da neće poštovati zakone, odluke i usvojene politike”, poručio je i dodao da ukoliko bi se važeći zakoni mijenjali, on kao ni stranka iz koje dolazi (Stranka demokratska akcije – SDA) neće pristati ni na kakvo rješenje koja znače bilo šta drugo osim članstva u Evropskoj uniji i NATO-u.

Podvukao je da su to ujedno dva osnovna vanjskopolitička cilja BiH te je naglasio da bi se moglo mnogo toga reći koliko je to značajno za sve građane BiH u svakom dijelu države.

Govoreći o ostalim vanjskopolitičkim ciljevima, Džaferović je posebno izdvojio regionalnu saradnju jer je želja da se izgrade dobrosusjedski odnosi na principima međusobnog uvažavanja, ali BiH tu nikada nije ni bila problem, nego su problemi dolazili od bh. susjeda.

Dodao je da, kada su u pitanju granice, BiH samo traži zaključenje ugovora na postojećoj granici, a ne da se protivno principima međunarodnog prava zahtijeva prethodna razmjena teritorija, kazavši da se pitanje iz pograničnog pojasa može naknadno rješavati međudržavnim dogovorima.

“Ta granica je na onoj teritoriji gdje je BiH vršila upravnu i sudsku vlast na dan međunarodnog priznanja, jer taj princip važi za sve države bivše Jugoslavije”, podsjetio je, pozivajući i na poštovanje Međunarodne konvencije o pravu mora.

Govoreći o susjedima, osvrnuo se i na procesuiranja ratnih zločina kazavši da je pitanje istine i pravde elementarno pitanje u sadašnjim i budućim odnosima između BiH i susjeda, napominjući da se susjedne države moraju suočiti sa istinom o svojoj ulozi tokom agresije na BiH devedesetih godina prošlog vijeka.

Pozvao je da se na taj način omogući djelić pravde žrtvama masovnog kršenja međunarodnog humanitarnog prava koje je na kraju kulminiralo genocidom u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija Srebrenica i Žepa.

To sada nije slučaj te Džaferović tvrdi da se susjedi ponašaju potpuno suprotno tome, veličanjem ratnih zločinaca, osporavanjem i minimiziranjem razmjera zločina genocida, a tu je i zloupotreba dvojnog državljanstva zločinaca.

BiH ne treba ni manje ni više, podvukao je u intervjuu za Fenu član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, od istine o onome što dešavalo ovdje od 1992. do 1995. godine i odnosa bh. susjeda prema BiH u tom periodu.

Dužnosnici svih bivših jugoslovenskih republika pozvani su da posjete BiH što je, kaže, iskreno iskazana želja da se grade dobrosusjedski odnosi na ovim principima.

Džaferović je izrazio optimizam da će BiH biti članica i EU i NATO-a, te da će se provesti reforme, u ove ciljeve ne sumnja bez obzira na retrogradne snage još uvijek prisutne u BiH te je samo pitanje koliko će se dugo bespotrebno izgubiti vremena i koliko će ljudi za to vrijeme otići iz BiH.

“Što prije svi to shvatimo svima će nam biti bolje”, zaključio je intervjuu za Fenu član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad