U fokusu briselskih razgovora koje je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović imala s najvišim funcionerima Evropske unije bila je opet Bosna i Hercegovina. Pitanje Izbornog zakona i položaja Hrvata. S obzirom na to da hrvatski zvaničnici ne odustaju, dio bh. javnosti je zabrinut da bi se to moglo odraziti na evropski put BiH, ukoliko se Hrvatska kao članice Unije odluči na blokade.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Briselu se sastala s Donaldom Tuskom, predsjednikom Evropskog vijeća. S Jean-Claudeom Junckerom, predsjednikom Evropske komisije. Nemalo potom, uslijedila je Twitter objava – “izrazila sam zabrinutost zbog događanja u BiH“. Potom i izjava.
“Razgovarali smo o proširenju više s predsjednikom Tuskom, nego s predsjednikom Junckerom i rekla sam naravno da Hrvatska zastupa politiku proširenja, ali temeljem ispunjavanja apsolutno svih kriterija i posebno sam govorila o BiH o politici, o položaju hrvatskog naroda i potrebi reforme Izbornog zakona”, otkriva Grabar-Kitarović.
Samo dan ranije, o istim pitanjima hrvatska ministrica vanjskih poslova, Marija Pejčinović Burić, upoznala je – i Svetog oca:
“Uz bilateralne teme tijekom susreta razgovaralo se i o situaciji u Jugoistočnoj Europi i proširenju Europske unije te značaju europskog pristupnog procesa za stabilnost tih država. Poseban naglasak stavljen je na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini”.
Da li izjava predsjednice Kitarović u kojoj kaže da je Hrvatska za proširenje Evropske unije, ali pod uslovom da se ispune svi kriteriji – predstavlja svojevrsnu prijetnju? Ako BiH ne pristane na izmjene Izbornog zakona onako kako to Hrvatskoj, odnosno HNS-u odgovara, Hrvatska neće dati zeleno svjetlo BiH u njenim evropskim nastojanjima, pita akademska javnosti.
“Šalje se poruka da će BiH ne klepne li ušima pred tutorskim nalazima u vezi s izmjenama Ustava i Izbornog zakona imati probleme i na svome putu prema društvu evropskih naroda. Kakav odgovor takva pamet zaslužuje? Što se mene tiče, gospođo Grabar-Kitarović prestanite nam tako vam svega više pomagati”, poručuje Slavo Kukić, akademik.
Slične poruke predsjednici šalje i novinar Drago Pilsel.
“Neka digne ruke od BiH, to nije njen posao. Hrvatska nema pravo jer očito ne razumije Dejtonski ustav, nema pravo se petljati u unutarnje stvari BiH, i to što će Kolinda govoriti okačite mačku o rep. Ne trebamo biti mi u rukavicama, treba reći stvari kakve jesu. Gospođo Grabar-Kitarović dignite ruke od BiH, ne tiče vas se. To što ste vi u predizbornoj kampanji vaš je problem”, ocjenjuje Pilsel.
Da se sve radi isključivo u interesu, ne Hrvata u BiH, nego jedne političke stranke – HDZ-a, stava su i Kukić, Pilsel, na koncu slične stavove ima i novinar Senad Avdić.
“U vrijeme Tuđmana Hrvatska je diktirala HDZ-om BiH, pa i u vrijeme Sanadera koji je davao pare Boži Ljubiću da formira 1990. A danas imamo obrnutu poziciju. Dragan Čović i ekipa oko njega koja je raspoređena i u Sarajevu i u Zagrebu diktira politiku Hrvatske prema BiH”, navodi Avdić.
Prije tek nekoliko dana, Dragan Čović je u ime HNS-a rekao da nikada više bošnjački narod neće izabrati dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nakon što je, prema mišljenju hrvatskih predstavnika, Željko Komšić izabran većinski bošnjačkim glasovima, te, zbog toga, nije legitimni predstavnik Hrvata.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad
