Prvi javni nastup novog američkog amabasadora u Bosni i Hercegovini Erica Nelsona izazvao je novu rundu rasprava o tome da li i kada će Bosna i Hercegovina nastaviti put prema NATO integracijama. Jedinstven stav političara je da NATO i EU integracije ne treba miješati, ali da bilo kakvi pritisci neće donijeti ništa dobro. Iz NATO-a pak stiže poruka da je na svakoj zemlji da sama odluči o članstvu, ali i da treba gledati na opasnost koja vreba od nedobronamjernih igrača u regionu.
Američki ambasador, baš kako je to učinio i tokom svjedočenja u Senatu, šalje jasne i konkretne poruke bh. političarima. Kada je u pitanju MAP Nelson smatra da na Nacionalni godišnji plan treba gledati kao na tehnički dokument koji može donijeti dodatni reformski pomak Bosni i Hercegovini.
VEZANE VIJESTI
“Dostavljanje ANP-a ne čini Bosnu i Hercegovinu članicom NATO-a. To je jednostavno korak naprijed u partnerstvu i mnogo posla leži ispred u godinama koje dolaze. SAD računaju na nastavak važnog partnerstva sa NATO-om. Nastavak rada na dogovorenim reformama uvijek šalje značajnu poruku investitorima i partnerima. U međuvremenu ja ću raditi na tome da objasnim građanima kako NATO osigurava stabilnost unutar sigurnosnog kišobrana”, poručuje Nelson.
U Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i dalje vlada čvrstva podjela o tome da li nam treba pomak ka NATO-u. Predsjedavajući Dodik u pričama o približavanju NATO-u i dalje vidi zavjere Zapada i nepoštivanje volje srpskog naroda u BiH.
“Pritisci sigurno neće prestati i biće sve jači, ali uzalud je sve to. Britanci su odobrili šest miliona funti za borbu protiv ‘malignog uticaja’ Rusije, a i Amerikanci preko nekih svojih fondova isto to čine. U Sarajevu, Podgorici i Tirani postoje obaveštajni centri, koje je Zapad instalirao. Oni su napravili spisak od 300 ljudi iz Srbije i RS koji navodno šire taj ruski maligni uticaj, i tako su stavili mete na sve te ljude”, tvrdi Dodik.
Još uvijek aktuelni ministar vanjskih poslova Igor Crnadak u prepirkama oko NATO-a vidi šansu da strana koju zastupa SDA ili ona koju zastupa SNSD izgubi dio političkih poena. On također smatra da ne treba povezivati evropske i NATO integracije jer su to dva različita procesa.
“Što se tiče NATO-a, nema govora o članstvu, niti će se o tome govoriti i odlučivati sve do 2023. Imali smo potpunu saglasnost i jedinstven stav oko MAP-a i to se smatralo okvirom u kojem će BiH sarađivati s NATO-om s tim da vidimo da postoje ovi problemi oko aktivacije MAP-a, ali definitivno to su dva odvojena procesa kada je u pitanju Bosna i Hercegovina”, kaže Crnadak.
Ministrica odbrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš, koja boravi u posjeti SAD-u, poručuje kako joj je žao što je izgubljeno određeno vrijeme po pitanju MAP-a.
“Političke stranke koje su trenutno u vlasti i prvenstveno mislim na Vijeće ministara prije četiri godine imale konsenzus oko aktiviranja MAP-. Jer aktiviranjem MAP-a BiH ne postaje članica. To je samo početna faza alatka da dotignemo određenu razinu. Odnosno to nam daje mogućnost da otpočnemo neke druge reformske procese”, ističe Pendeš.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tvrdi da NATO neće odustati od politike otvorenih vrata, pogotovo nakon ulaska Sjeverne Makedonije u članstvo.
“Dakle, ovo proširenje je odluka suverenih nacija i NATO poštuje te odluke i mi šaljemo vrlo jasan signal svima koji protestuju i govore da je proširenje NATO-a provokacija. To nije provokacija. To je suverena odluka suverene nacije i mi poštujemo te suverene odluke, jer svaki narod ima pravo da donosi sopstvene odluke na sopstvenom putu”, smatra Stoltenberg.
Iako je Zapadni Balkan svojevrsna nestabilna regija u Evropi, Milo Đukanović predsjednik najmlađe članice zemlje NATO-a, poručuje kako euroatlanske integracije mogu donijeti neophodni korak ka potpunom miru.
“Naše uvjerenje je i više puta sam ga podijelio s vama da se između članstva u Evropskoj uniji, i svake ili gotovo svake u NATO savezu, i stabilnosti Zapadnog Balkana može povući znak jednakosti. Također, kao što ste pomenuli da postoje i treće zainteresovane strane za Zapadni Balkan. Na neki način to smatramo legitimnim interesovanjem, ne uvijek legitimnim mjerama kojim se to interesovanje potkrijepljuje”, ocjenjuje crnogorski predsjednik.
Da li će NATO ipak zaustaviti ili odblokirati proces formiranja vlasti moglo bi se znati iduće sedmice kada bi lideri tri stranke koje pregovaraju o vlasti trebali imati naredni sastanak.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad
