Trideset godina nakon što je pokrenut World Wide Web, u timu koji je učestvovao u njegovom kreiranju pitaju se jesu li stvorili čudovište koje je potpuno van kontrole. Autor Tim Berners-Lee upozorava da su njegov izum "oteli pokvarenjaci" i da bi to moglo da dovede do njegovog uništenja. Godišnjicu nastanka interneta Google je obilježio animiranim Doodleom napravljenom u 'retro' pikselastom stilu. Bila je to slika planete Zemlje prepoznatljiva na ranim web stranicama, koja se polako ocrtava, kao u vrijeme ranog i prilično sporog interneta.
Sve je krenulo sa ovog mjesta s namjerom bolje organizacije i lakšeg praćenja istraživanja u CERN-u. Britanski softverski naučnik Tim Berners-Lee pronašao je način kako uvezati gomilu izgubljenih podataka. Postavljeni su temelji za World Wide Web, a sve mreže na planeti postale su dio “mreže svih mreža”, bez koje je danas život teško zamisliv.
Osim što je postao dio svakodnevnice internet je danas i stil života, posebno za mlade ljude, poručuju stručnjaci. Djeca u sve ranijem uzrastu počinju se koristiti internetom i digitalnim uređajima. Prema istraživanjima o internetu saznaju najviše od svojih vršnjaka i to putem igrica i Facebooka. S druge strane vrlo malo su upućeni u pozitivno korištenje interneta.
“Internet je nekako postao i član porodice. On se nekako brzo ušunjao u naše domove i on je tu dok jedemo, dok se odmaramo i dok spavamo. Negdje oko 21% mladih u našem istraživanju je pokazalo znakove ovisnosti što znači da prekomjerno koriste interenet, da na internet bježe kad imaju neki problem, osjećaju internet kao neko sigurno okruženje , gdje oni vladaju, zatim da odgađaju neke svakodnevne aktivnosti da bi duže bili na internetu”, otkriva Tarik Smailbegović, Porodično savjetovalište.
Blizu 60% učenika internet koristi svaki dan i to u prosjeku od jednog do tri sata, dok je ekstremno korištenje interneta, odnosno više od šest sati dnevno, zabilježeno kod 5,8% učenika. Zabrinjavajući su i podaci o nasilju, prevarama i ucjenama koje se dešavaju u cyber prostoru. Nove rizike predstavljaju i nove tehnologije, koje utječu i na porast cyber prijetnji u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini.
“Jedan od izazova jeste i uvođenje 4G mreže, koje sa sobom nosi čitav spektar novih poteškoća i izazova kada je u pitanju sigurnost, a imate tu i internet stvari, koji nosi sa sobom povezivanje svih digitalnih uređaja, a kada imate povezane sve digitalne uređaje, onda je dovoljno da napadnete jedan, može se to proširiti na čitavu mrežu”, kaže Sabina Baraković, doktor tehničkih nauka AUBIH, Ministarstvo sigurnosti BiH.
Takvih napada, dodaje Baraković, u BiH još nije bilo, a ono što nedostaje je nedovoljno ulaganje u sistem koji bi ih prevenirao i spriječio. Podizanje svijesti u javnosti i edukacija, kažu, smanjila bi nesigurnost.
“Ono što jeste najveći nedostatak danas jeste dovoljno programa koji su više usmjereni na praktični hand-zone trening i kako bi se izgradili dovoljan broj ljudskih kapaciteta, jer ulaganja u infrastrukturu u svakom slučaju nije dovoljno kako bi se adekvatno zaštitila infrastruktura i društvo u cjelini”, ističe Adis Dučić, kompanije Sentry-Cyber Security.
Da bi sveukupan sistem cyber sigurnosti funkcionirao na pravi način potrebno je provesti niz procedura i normi, ističu stručnjaci. BiH čeka na strategiju o cyber sigurnosti. Ministarstvo sigurnosti trenutno radi na njenoj izradi.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android |iPhone/ iPad
