Na mostarskom spomen-obilježju Šehitluci Udruženje logoraša Mostar obilježilo je 21. godišnjicu zatvaranja logora takozvane "Herceg-Bosne" kroz koje je prošlo na hiljade Bošnjaka sa područja Hercegovine tokom proteklog rata u BiH.
„Svake godine, 19. marta, obilježavamo na prigodan način početak zatvaranja logora. Tužno je da smo bili zatočeni u logorima takozvane ‘Herceg-Bosne’, zatvoreni i lišeni ljudskih i građanskih prava bez ikakvog dokaza i presude, samo zato što smo drugačiji“, istakao je predsjednik Upravnog odbora Udruženja logoraša Safet Nožić.
Podsjetio je da su danas bivši logoraši u Bosni i Hercegovini kategorija bez ikakvih zakonskih prava.
„Ništa se bitno nije promijenilo od početka zatvaranja logora do danas. Logoraši nemaju nikakva zakonska prava. Tužbe nam završavaju sa obrazloženjem da su zakašnjele. Država se danas odriče te kategorije, i ne samo logoraša već i drugih grupa stradalnika, zato što smo loši svjedoci za postojeći sistem državnog funkcionisanja“, kazao je Nožić.
Rad Udruženja logoraša Mostar podržava jedino Gradska uprava sa izuzetno skromnim novčanim iznosom od 160 KM mjesečno.
Prema podacima Udruženja logoraša Mostar, kroz logore takozvane “Herceg-Bosne” – Heliodrom, Dretelj, Gabela, Široki Brijeg i druge prošlo je preko 20.000 nedužnih muškaraca, žena i djece. Veliki broj logoraša je ubijen ili ranjen. Na području Hercegovine se još uvijek traga za oko 50 logoraša, koji se vode kao nestali.
Sukobi između Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane počeli su 1993. godine. Potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma u proljeće 1994. godine okončan je sukob između Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane i formirana Federacija BiH, koja će Dejtonskim sporazumom iz 1995, zajedno sa Republikom Srpskom, dobiti status ravnopravnog entiteta unutar suverene i nezavisne države BiH.
Pred sudovima u BiH i Haškim tribunalnom u poslijeratnom periodu izrečeno je nekoliko presuda za zločine počinjene u logorima tzv. “Herceg-Bosne”.
