Uoči drugostepene Radovanu Karadžiću pred Haškim sudom u ekskluzivnom intervju za N1 govori bivši ambasador Venezuele u Ujedinjenim nacijama Diego Arria. On je tokom devedesetih godina predsjedavao Vijećem sigurnosti kada su donesene prve Rezolucije o Bosni i Hercegovini i Srebrenici. Prvi je svjetski zvaničnik koji je upozorio na mogućnost genocida u Srebrenici.

Tijekom vašeg predsjedanja Vijećem sigurnosti UN-a 1993., Vijeće je prihvatilo rezoluciju 819, što je zapravo prvi čisti poziv na akcije u Srebrenici. Možete li ukratko prisjetiti naše gledatelje o toj rezoluciji, ali i na raspoloženje u međunarodnoj zajednici u to vrijeme u vezi BiH?

To će uvijek biti tragično iskustvo za Bosnu, koje je jako utjecalo na moj život, i na to kako sagledati problem svijeta. UN su u to vrijeme primijenili ono što zovem moralni ekvivalent stranaka, što znači da se napadači i žrtve izjednače i počeli su pričati ne samo o ljudima u Bosni, nego i o muslimanima protiv Srba. Tako smo počeli u razgovorima UN-a govoriti o apartheidu u Bosni, što je, kako vidimo, još uvijek realnost koja je stvorena nakon Daytona.

Samo par dana kasnije vodili ste delegaciju vijeća UN-a u Srebrenicu, ali i ostale regije Balkana, kako biste razgovarali s bosanskim, ali i ostalim balkanskim vođama. Kakva je bila situacija tog trenutka, i čega se najviše sjećate iz tog putovanja?

Prvo zaustavljanje, kad sam vodio misiju UN-a, otišli smo u Sarajevo, kako bi se našli s predsjednikom Izetbegovićem i potpredsjednikom Ganićem. Zatim smo otišli u Srebrenicu, gdje su nas UNPROFOR-ovi časnici pokušali spriječiti u ulasku u Srebrenicu. Kad smo došli tamo, saznali smo da je Srebrenica predana uz pomoć UN-a. Vidio sam toliko očaja, zločina i boli, da sam rekao kako se u Srebrenici događa spori genocid. To su prenijeli međunarodni mediji, ali su UN mislili da pretjerujem. Godinu dana kasnije dogodio se masakr, genocid u Srebrenici. Bio je to grozna greška, ali UN se morao suočiti s činjenicom koja je bila očita ostatku svijeta.

Tijekom tog posjeta upoznali ste Radovana Karadžića. Koji su vaši dojmovi i kako vidite njegovu ulogu i ulogu Srbije, ali i ulogu drugih vođa i zemlja u svemu tome što se dogodilo u regiji tijekom rata u 1990-im?

Već sam ranije upoznao g. Karadžića, i pročitao sam da je rekao kako će očistiti Srebrenicu od štakora. Upoznao sam ga u zračnoj luci u Beogradu, s drugim ambasadorima u jednoj od svojih misija. Bio je tipičan, pokušavao izgledati kao miran čovjek, ali on je kriminalac. Govorio nam je kako je dopustio da voda bude puštena u Srebrenicu, hrana i lijekovi koje je poslao UN, a naravno da nije. Moj iskaz protiv Miloševića, kad sam bio svjedok, također je korišten protiv g. Karadžića. I mislim da je on grozna figura na području bivše Jugoslavije i drago mi je, iako je mnogo godina prošlo, što je napokon dobio kaznu kakvu je zaslužio.

Gospodin Karadžić je osuđen na 40 godina zatvora prvostupanjskom presudom, sada očekuje pravomoćnu presudu. Ali još postoje otvorena pitanja što se tiče prve kazne pogotovo oko genocida pod točkom 1, koji se odnosi na šest općina. Koja su vaša očekivanja od žalbe?

Nadam se da će dokazi protiv g. Karadžića i Mladića, najgorih ratnih zločinaca, biti prihvaćeni, i da će suci to potvrditi, te da će završiti u doživotnom zatvoru.

Zapovjednik vojske RS, general Mladić, također je u procesu žalbe u MICT-u. On je osuđen na doživotni zatvor u prvoj presudi. Kako gledate na njegovu situaciju? I zatražio je privremeno puštanje kako bi posjetio grob kćeri i ostalih članova obitelji.

Pa, to je trebalo biti dopušteno i bosanskim obiteljima tijekom rata, ali im to nikada nije bilo dopušteno, bili su u koncentracijskim logorima. Mislim da je Mladić najgori krvnik na Balkanu. Siguran sam, moram vjerovati da postoji dosta dokaza, a i ja sam neke osigurao, mnogi su pružili puno informacija i dokaza o njemu, da će svakako biti osuđen i da će suci potvrditi tu odluku.

Vjerujete li da će te odluke mogu utjecati na savjetovanje i proces mirenja na području Balkana, pogotovo u BiH?

Na žalost, ne nužno. Znate, te akcije su neophodne, a naravno, generiraju i strasti. General Mladić, Karadžić, Milošević i drugi kriminalci nekome postaju i heroji, srpskim nacionalistima. I naravno, odluka da ih se osudi na doživotni zatvor će generirati probleme. Ali postoje stvari koje već stvaraju probleme nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, ali kako sam i govorio predsjedniku Izetbegoviću, druga opcija je pustiti da nastave ubijati Bošnjake.

G. ambasadore, vi ste jedan od osnivača ICTY-a i blisko ste surađivali s prvim tužiteljem, g. Goldstoneom. Pričao sam s njim i on je jako pozitivan u vezi ostavštine ICTY-a i njegove budućnosti kao dijela međunarodnog sustava pravde. Koje je vaše mišljenje o ICTY-u i njegovoj budućnosti ili kao dijela sustava međunarodne pravde?

Slažem se sa sucem Goldstoneom. I on se dokazao kao sjajan tužitelj. Mislim da je tribunal preteča Međunarodnog kaznenog suda, tako da je poslužio svojoj svrsi. Kao prvo, proganjao je najgore kriminalce, a drugo, otvorio je vrata stvaranju Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. I slažem se sa sucem Goldstoneom da su općenito mogli biti brži u procedurama i zakonima, i dopustiti nam biti neovisni i nepristrani koliko je to moguće. Sjećam se Miloševićevog slučaja, koji je bio jako dugačak, dopustili su mu na tako zao način da produži svoje intervencije, ali u konačnici nasljedstvo je pozitivno i ponavljam, pomoglo je u stvaranju Međunarodnog kaznenog suda, što je jako važno.

I pitanje za kraj ovog razgovora. Vi ste vjerojatno jedan od par ljudi na svijetu, pogotovo iz Latinske Amerike, koji je povezan sa zapadnim Balkanom, pogotovo s BiH već skoro tri desetljeća. Koje je vaše mišljenje o budućnosti BiH i kako vidite Bosnu u sljedećih pet do deset godina?

Bio sam u Bosni nekoliko puta od kraja rata. I dalje sam jako zabrinut, kako sam već rekao, zato što je Bosna podijeljena, u smislu apartheida. Na neki način to se događa, posljedice rata su se proširile i danas njima kontroliraju ljudi koji su počinili genocid u Srebrenici. Vidim da škole imaju drugačija vrata kojima se ulazi. Dakle, apartheid je u Bosni promovirao UN, ista organizacija koja je pomogla okončanju apartheida u Južnoj Africi. Vjerujem da će budućnost Bosne biti vrlo komplicirana i spora, to i kažem ljudima, ako se dogovor iz Daytona ostane nepromijenjen. I sada se Rusija želi umiješati u problem BiH, u novo razdoblje hladnog rata. Vrlo sam zabrinut zbog budućnosti BiH.

Pogledajte snimak kompletnog intervjua. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/ iPad