Dan nakon izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida za N1 je izjavio da tek predstoji razmatranje svih mogućnosti i eventualnih načina da žrtve traže obeštećenje. Vlada Republike Srpske nije spremna o tome razgovarati jer je presuda individualna, stava je premijer ovog bh. entiteta.

Govoreći o neprihvaranju i nepoštivanju međunarodnih presuda veličanjem ratnih zločinaca – potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić očekuje da se promijeni, odnosno ukine naziv, studentskog doma na Palama.

Iz Haaga u Sarajevo stigle su majke Srebrenice. Ponavljaju – za žrtve genocida juče je bio istorijski dan, ali predstoji još procesa koje će budno pratiti. Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida po dolasku iz Haaga za N1 kaže da će se tek – detaljnim proučavanjem pravosnažne presude Radovanu Karadžiću razmatrati – da li, ko i na koji način može tražiti obeštećenje.

“Mi smo juče u Haagu razgovarali sa predstavnicima holandskog bataljona koji je bio u Srebrenici, odnosno u Potočarima, sa onim momcima koji su bili zarobljeni i koji su bili na izricanju – o mogućnosti podnošenja tužbe, odnosno naknade štete i vidjećemo vjerovatno – s obzirom da je Radovan Karadžić osuđen za međunarodni zločin – uključimo i predstavnike holandskog bataljona ukoliko oni budu htjeli”, kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

A kakvo je mišljenje u advokatskim redovima…

“Nema nikakvog propisa u vezi s tim, a opći propisi koji reguliraju pitanja naknade štete, prije svega, Zakon o obaveznim odnosima ili Zakon o obligacijama – kako se ovdje kaže – nema reguliranu osnovu za naknadu ratne štete. Usput, Vrhovni sud Republike Srpske i Vrhovni sud Federacije BiH su zauzeli stajalište da su zahtjevi za naknadu štete zastarjeli. Dakle, oni koji su podnosili sada imaju obavezu platiti velike sudske troškove, a nisu ostvarili nikakvu štetu. (Da li je onda odgovor – ne?) Odgovor na vaše pitanje je – djelimično da, samo u slučaju kad u sudskom postupku, u krivičnom postupku utvrđeno da je štetu počinio osuđenik i to konkretnoj osobi”, pojašnjava Asim Crnalić, advokat.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković je rezolutan – presuda je individualna, takve inicijative nas ne zanimaju.

“Niti je spremna, niti je spremna na tu temu da razgovara. Oni su već jednom pokretali sličnu inicijativu za odštetu prema Srbiji. Ovo nema veze sa Republikom Srpskom. Ovo je individualna presuda jednom čovjeku, jednom pojedincu – iako je on u tom momentu bio predsednik Republike Srpske, ali ovo nije presuda Republici Srpskoj. O jednoj takvoj inicijativi niti razmišljamo, niti nas zanima, na kraju krajeva mislim da nije zaslužna ni komentara”, smatra Višković.

Presuda mora da donese i pravne posljedice u Bosni i Hercegovini, stava je Amor Mašović iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine. Mašović, između ostalog, očekuje da Kancelarija visokog predstavnika donese Zakon o zabrani negiranja genocida u BiH.

“Radovan Karadžić nije osuđen ni kao psihijatar, ni kao pjesnik, osuđen je organ vlasti paratvorevine Srpske Republike BiH, dakle, kao predsjednik i kao vrhovni komandant – to zasniva objektivnu odgovornost te paratvorevine za nadoknadu štete svim žrtvama zločina”, kaže Mašović.

Orden Republike Srpske na lenti 1994. godine dodijeljen je tadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću. Na tom spisku su i drugi haški oduđenici poput Ratka Mladića i Biljane Plavšić. U svojoj reakciji medijima nakon izricanja pravosnažne presude predsjednik Stranke demokratske akcije rekao je da očekuje da vlasti u Republici Srpskoj ponište odlikovanja Karadžiću i drugim ratnim zločincima. Istovremeno, potpredsjednik Republike Srpske očekuje da se ukine naziv studentskog doma na Palama. Ova ustanova 2016. nazvana je po Radovanu Karadžiću što je tada svečano, između ostalih, predstavio sadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad