Posljednji pokušaj u Parlamentarnoj skupštini BiH da izmijeni Krivični zakon kojim bi se zatvorom kažnjavali oni koji negiraju genocid propao je još 2017. godine.

Podršku nisu dobile ni izmjene Izbornog zakona kojim bi se zabranilo kandidovanje osuđenih ratnih zločinaca. Postojala je opća, ali i ne većina iz Republike Srpske, prisjeća se inicijator izmjena, Denis Bećirović:

“Čuli smo nedopustiva objašnjenja, gdje su pojedinci više brinuli o ljudskim pravima ratnih zločinaca, nego o stotinama hiljada drugih građana BiH svih nacionalnosti koji nemaju i aktivno i pasivno biračko pravo. Zar nije sramotno za našu zemlju da jedan Bogić Bogićević nema to pravo, a da recimo osuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišink ima.”

Iz SNSD-a, koji bi sada trebao biti dijelom vladajuće parlamentarne većine o ovom pitanju i danas jasna poruka:

“Pa dobro, prvi put neće biti ni da mi odbijemo.” kazao je Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjedavajući Predsjedništva BiH

Na potrebu usvajanja državnog zakona o negiranju genocida, upozoravaju i iz OHR-a, dok u međuvremenu ignorišu pitanje, da li bi sami, zbog izostanka političkog dogovora, takvo rješenje mogli nametnuti.

“Za žaljenje je da BiH još uvijek nema državni zakon koji regulira ova pitanja. Potreba za njegovim donošenjem je više nego očigledna. Novoizabrani organi BiH sada imaju priliku da pokažu da su opredijeljeni za vladavinu prava i dobro upravljanje i da usvoje relevantne zakone” , saopšteno je iz ureda visokog predstavnika u BiH.

Pravni sistem podrazumijeva pravnu odgovornost i pravne sankcije, ali politika se odavno rastala s pravom, kaže profesorica međunarodnog javnog prava Univerziteta u Tuzli, Dženeta Omerdić:

“Oštro sankcionisanje, naglašavam, svih političkih subjekata, počevši i od mene i vas do najviših državnih zvaničnika koji moraju snositi posljedice ukoliko imate zvanične istupe gdje ćete negirati udruženi zločinački poduhvat koji je potvrđen, i jako je neozbiljno što akcenat stavljamo na to da nije dokazan genocid u sedam općina ali ne kažemo da je u tih istih sedam općina potvrđeno da je pod rukovodstvom Radovana Karadžića i lica koja su direktno njemu bila odgovorna počinjeni najteži zločini.”

Bosna i Hercegovina se obavezala da će poštivati međunarodne presude, i obaveze koje proizilaze iz njenih nastojanja da zvanično postane dijelom evropske zajednice. No, u praksi, poštivanje tih obeveza nerijetko je selektivno.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad