Nakon što je na snagu stupio Zakon o igrama na sreću, koji znatno ograničava djelovanje kladionica na području Republike Srpske, ovaj bh. entitet bi mogao imati više štete, nego koristi. Tog su stava pojedini ekonomski analitičari kako iz Republike Srpske, tako i iz Federacije BiH. U narednom periodu biće jasno da li će doći do zatvaranja kladionica, a vlasnici sumnjaju da bi se sličan scenarij mogao desiti i u Federaciji. S druge strane nadležni, kažu, cilj je bio suzbiti svojevrsni Eldorado u ovom sektoru, i to u korist entitetskih budžeta.

Vrlo oštri predstavnici Premier kladionica. Putem društvenih mreža upozoravaju da bi Zakon o igrama na sreću mogao staviti tačku na, kako piše PR kladionica, Toni Boras, ovu kompaniju na području Republike Srpske. Ugroženo, piše Boras, 1.600 radnih mjesta. Redovnih plaća, milionskih isplata državi. Da li je jedina opcija – zatvaranje?

“U ovom trenutku nismo u mogućnosti detaljnije odgovoriti na Vaše pitanje. Resorno Ministarstvo će u roku od 90 dana od stupanja zakona na snagu donijeti Pravilnike kojima se dodatno uređuju uvjeti priređivanja igara na sreću. Tako da moramo i to pričekati. Mi u međuvremenu radimo naše detaljne financijske analize utjecaja ovog zakona koje ćemo rado podijeliti s vama kad ih završimo u narednih desetak dana”, navodi se u saopćenju Premier kladionica.

I dok kladioničari već sada zbrajaju štete, i tvrde da se sve radi u cilju konačnog zatvaranja domaćih kladionica, pogodujući lutrijama u vlasništvu stranaca – nadležne institucije poručuju kako ipak samo uvode red u ovu oblast. Nakon ekspanzije priređivača igara na sreću, nastavio je svojevrstan Eldorado, poručio je premijer RS-a, Radovan Višković. Zakonskim rješenjem se očekuje jačanje pozicije Lutrije, što kladioničari kometarišu kao monopol, ali i 60 miliona maraka dodatnih u budžetu. No, da li je sve tako crno-bijelo?

“Zakonodavac je, ko god to bio ili u Federaciji ili Republici Srpskoj, bio u obavezi da obavi konsultacije s udruženjima onih na koje će se taj novi zakon primijeniti. Zakon je zakon i mora se poštovati, ali ako ga donesete bez analize i na način ili s odredbama koje nisu dobre zatvorit će se kladionice, a ono što je cilj Zakona je da se prikupi više sredstava a ne da se zatvore radna mjesta ili biznisi koji već postoje”, kazao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Na osnovu podataka koje je izradila kuća za ekonomsku analizu Riter Advisory Services, u Republici Srpskoj su registrovana 32 priređivača. 1.000 uplatno-isplatnih mjesta. Doprinos BDP-u 60 miliona maraka. 2.800 radnih mjesta. Da li će vrata kladionica u RS-u postati trajno zatvorena? Da li će se slična situacija desiti u Federaciji? Zakonom se traži: oporezivanje od 5% na svaku pojedinačnu uplatu, da se svi dobici oprezuju porezom na dohodak 10%, te da porez na dobitke do 100 maraka bude prihod fonda PIO-a, a na dobitke preko 100 maraka i naknada od 5% prihod kantona i općina.

“Da je prihvaćen prijedlog Porezne uprave Federacije BiH, u protekle tri godine efekat naplate javnih prihoda po osnovu priređivanja igara na sreću u Budžet bio bi veći za 555.644.654,00 KM tj. priliv sredstava u budžet bi bio veći za navedeni iznos. Prikupljena finansijska sredstva bi bila prihod Budžeta Federacije BiH, vanbudžetskih fondova i prihod budžeta općina i kantona”, kazali su iz Poreske urpave FBiH.

U Federaciji je registrovano ukupno 13 privrednih društava koja se bave ovom djelatnošću. Od toga 12 sa sto posto privatnim kapitalom. Tek Lutrija BiH s 100 posto državnim kapitalom. Ukupno 5.749 radnika. Dok zakonska rješenja prijete da smanje dobit privatnim kladionicama, igra se prenosi na online teren.

“Ne vidim nekakve posebne štete ako se to zakonski regulira, a moguće je, primjena zakonskih propisa kojim bi se regulirala i online klađenja je nešto što nedostaje i mi smo na to davno ukazali međutim daleko veći problem od ovoga što trenutno govorimo je otpor te industrije kroz političke strukture da im se osiguraju super profiti odnosno da plate što je moguće manje poreza a ostave što veću zaradu”, mišljenja je Zlatko Hurtić, ekonomski analitičar.

Primjera radi, podaci su Porezne uprave Federacije: u periodu od 2016. do 2018. kladionice u ovom entitetu zaradile su gotovo pet milijardi maraka. Od toga je u budžet dospjelo 490 miliona. U međuvremenu, također podaci Porezne uprave, samo dvije kladionice sa sjedištem u Mostaru među najvećim su poreznim dužnicima, s oko 42 miliona maraka neisplaćenih državi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad