Nekoliko kilometara od glavnog grada Bosne i Hercegovine, nalazi se više od 200 hiljada m2 minsko sumnjive površine.
Svaka rizična površina se obilježava sa znakovima hitnog obilježavanja. Oni služe da upozore na opasnost od mina. Međutim bh. stanovništvo ne pridržava se znakova.
“Svakodnevno se susrećemo sa problemom uklanjanja znakova od minske opasnosti. Svaki uklonjeni znak od minske opasnosti je kao postavljanje novog minskog polja. Iz razloga što onaj ko dolazi u dodir sa sumnjivom površinom, ne zna da je ta površina kontaminirana i može doći do neželjenih posljedica”, Kemal Muhić iz Centra za uklanjanje mina u BiH.
BiH ima i deset opština sa najvećim brojem visoko ugroženih zajednica. Kroz operacije sistemskog izviđanja procijenjuje da je zaostalo 79.000 mina u BiH. Kontaminirane mikrolokacije kasetnom municijom dikretno utiču na bezbjednost više od pola miliona stanovnika. U mjestu Ugorsko 1 razgovarali smo sa lokalnim stanovništvom. Nisu željeli pred kamere, ali kažu da osobe slabo poštuju minske znakove, te da stanovništvo prolazi kroz ta područja.
Iako se očekivalo da bi do danas BiH trebala biti kompletno očišćena od mina, to se nije desilo. Međunarodne zajednice i donatori koji pomažu BiH na rješavanju ovog problema navode, da se aktivno moraju aktivno uključiti i institucije BiH.
“BiH još uvijek ima oko 1.000 km2 minski sumnjive površine. Ova strategija koje je Vijeće ministara usvojilo u januaru predviđa da ćemo biti zemlja slodona od mina do 2025. godine”, kazao je Suad Džafić iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
“Vlade na svim nivoima treba da naprave prioritete kada se radi o uklanjanju mina i da obezbijede određena sredstva i fondove. Uklanjanje mina ne može se riješiti samo od strane donatora”, poručila je Sezin Sinanoglu, koordinatorica UN-a u BiH.
“Mi smo prošle godine imali dva incidenta. Jedan čovjek je poginuo a troje ljudi je lakše i teže povrijeđeno”, kazao je Saša Obradović direktor BH MAC-a.
Od mina najviše strada radno sposobno muško stanovništvo od 18 do 50 godina, koje svjesno ulazi u minska polja radi egzistencije, sječe drveta i prikuplja sekundarne sirovine. Prva procjena minsko sumnjive površine iz 1997. godine iznosila je 4.200 km2 opasne sumnjive površine. Danas 23 godine kasnije, minsko sumnjiva površina je 1.018 Km2.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
