"Model zajedničkog planiranja otpusta korisnika usluga mentalnog zdravlja iz bolničkog tretmana“, naziv je stručne rasprave koja je okupila više od 90 stručnjaka i stručnjakinja, predstavnika ustanova primarne, sekundarne i tercijalne zaštite mentalnog zdravlja i predstavnika korisničkih udruženja u oblasti mentalnog zdravlja Bosne i Hercegovine, s ciljem osiguranja kontinuiteta i koordinacije brige i očuvanja zdravlja i dobrog stanja pacijenta nakon bolničkog liječenja.

Ekspert s bogatim iskustvom u oblasti zaštite prava osoba s duševnim smetnjama, borbe protiv stigme i diskriminacije te poboljšanja kvaliteta usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja prof. dr Norman Sartorius dao je uvod te napravio osvrt na stručnu raspravu, naglasivši kako bolest u životu svakog čovjeka treba da predstavlja samo epizodu, a ne prekid, nakon čega mora počinjati sve ispočetka.

“Ako postoji sistem koji će osigurati način na koji će se pacijent primiti, a nakon toga i otpustiti s bolničkog liječenja, kriza će biti smanjena. Vjerujem da će to značajno poboljšati ishod liječenja bolesti”, kazao je Sartorius.

Pojam otpusta pacijenata iz bolnice uključuje prenos profesionalne odgovornosti i odgovornosti za neke ili sve aspekte brige za pacijenta drugoj osobi ili grupi profesionalaca na privremenoj ili trajnoj osnovi, a planiranje otpusta osoba s duševnim smetnjama zahtijeva multidisciplinarni timski pristup, uključivanje pacijenta i njegovatelja, porodice ili druge značajne osobe.

“Organizovanim sistemom otpusta pacijenata iz bolnice pomaže se i porodici koja će ga primiti, jer će se na neki način stvoriti uslovi da taj bolesnik bude ponovno uključen u zajednicu. S druge strane, i liječnici koji su bili uključeni u rad sa bolesnikom stiču ohrabrenje za svoj rad. Ništa nije strašnije od činjenice da se osoba nakon liječenja poslije 15 dana vrati u bolnicu, jer sistem otpusta sa bolničkog liječenja nije bio organizovan kako treba. Posebno treba osnažiti porodicu i pripremiti na koji način treba da primi osobu koja izlazi sa bolničkog liječenja. To je važan korak naprijed, jer bi tokom čitavog procesa postojale zakonske odredbe koje će vladati u procesu liječenju bolesnika”, pojašnjava profesor Sartorius.

Prema riječima prof. dr Esmine Avdibegović, planiranje otpusta pacijenata iz bolnice nije bitno samo za osobe s mentalnim poremećajima, već i za sve pacijente koji napuštaju bolnicu kako bi znali gdje će nakon bolničkog otpusta nastaviti s liječenjem.

“Za sve bolničke standarde jako je važno da se planiranje otpusta i praksa unapređuju. Da se ne dešava da pacijent izađe iz bolnice i čeka mjesec ili dva da bude primljen u porodičnu medicinu ili drugu ustanovu za nastavak brige. Za pacijente sa mentalnim poremećajima to je posebno važno”, ističe Avdibegović.

Navodi da su odgovori na pitanja gdje, kad i u koju službu osoba treba da se javi nakon bolničkog otpusta izuzetno važni za očuvanje zdravlja. Bitno je za sve ljude koji su bolnički liječeni i izlaze iz bolnice, a posebno je bitno za osobe s mentalnim poremećajima.

Doktor Goran Račetović smatra da model otpusta koji smo imali ranije nije loš, ali je vrlo važno da se nadgrađuje praksa i uspostavlja bolja saradnju.

“Da bolje razumijemo jedni druge da bismo bolje pomogli osobama sa smetnjama u mentalnom zdravlju. S druge strane, obavljamo našu obavezu koja je profesionalna a to je da se borimo protiv bilo kakve vrste diskriminacije lica sa smetnjama u mentalnom zdravlju i da zaštitimo sva njihova prava. A njihovo pravo je da imaju kvalitetan život u zajednici i da budu u dobrom oporavku”, dodao je.

Direktorica discipline za neurologiju i psihijatriju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, profesorica dr. Alma Džubur Kulenović, psihijatar, subspecijalista psihoterapije, mišljenja je da umrežavanje elemenata sistema u proces otpusta osoba s poteškoćama u mentalnom zdravlju predstavlja unapređenje oblasti mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini.

“Bazira se na cijelom nizu procesa koje su ustanove kao takve već prošle u procesu akreditacije i stvaranja procedura. Model otpusta bi se nužno trebao odraziti na poboljšanu skrb za naše pacijente i poboljšano ozdravljenje, rehabilitaciju i resocijalizaciju. I učiniti da mi, tj. rehabilitacija postanemo izuzetak, a ne pravilo za korisnike usluga. Ali nužni i neophodni izuzetak. Menadžment Kliničkog centra i Klinika za psihijatriju su više nego voljne da i dalje doprinose ovim aktivnostima”, kazala je Kulenović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad