Ured visokog predstavnika zajedno sa partnerima u međunarodnoj zajednici razmatra ovo pitanje, rečeno je za N1 iz OHR-a o najavama i namjerama formiranja rezervnog sastava policije entiteta Republika Srpska.
Vlada Republike Srpske prije nekoliko dana utvrdila je Nacrt Zakona i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima. Zakonom se utvrđuju formalno-pravni uslovi za uspostavljanje rezervnog sastava policije. Propisano je da će policija rezervnog sastava imati ista ovlašćenja kao i policijski službenici redovnog sastava u skladu sa Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima, a sve sa ciljem kako bi policijski službenici rezervnog sastava policije, zajedno sa policijskim službenicima redovnog sastava, mogli obezbijediti maksimalni nivo bezbjednosti lica i imovine, naročito u periodu kada se očekuje povećanje intenziteta migrantske krize, navode iz Vlade RS.
Ministar MUP-a RS Dragan Lukač potvrdio je da će rezervni sastav policije u RS brojati 20 posto pripadnika od ukupnog broja redovnog sastava, što je slično definisano i u Srbiji i u Hrvatskoj.
To znači da bi u RS moglo da bude oko 1.000 pripadnika rezervnog sastava, koji, kaže, neće odmah u startu svi biti regrutovani, već njih 100-200, kako bi prošli obuku, dobili uniformu i bili plaćeni kada budu pozvani na izvršenje zadatka.
Potvrdio je i da će im naknada iznositi 80 posto prosjećne plaće u RS, zavisno koliko dana će biti angažovani.
Nakon što je Vlada utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, kojima se uspostavlja rezervni sastav policije, on je uvrštenu dnevni red Narodne skupštine, koja počinje trodnevno zasjedanje 16. aprila.
“Neka vrsta oružane sile”
Prošlogodišnja nabavka više hiljada dugih cijevi, organizacija policije kroz kasarne, etnički očišćena, formiranje rezervnih sastava, bez konkretnih razloga ekonomske opravdanosti – kod Bošnjaka u Republici Srpskoj ne budi osjećaj sigurnosti, nego suprotno, kaže potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ramiz Salkić.
“Od policijskih snaga na prostoru entiteta RS se pokušava napraviti neka vrsta oružane sile koja bi se mogla upotrijebiti ili zloupotrijebiti u određenim momentima, ovisno kako ko gleda na određenu situaciju. Takva struktura trebala bi da ulijeva sigurnost i povjerenje određenim politikama koje zagovaraju separatizam. Vi znate da je Dodik nedavno izjavio da mu treba 24 sata da izvede policiju na entitetske linije i da završi posao”, kaže Salkić.
Jačanje Ravnogorskog četničkog pokreta, veličanje osuđenih ratnih zločinaca, negiranje genocida – razlozi su zbog kojih logoraši, povratnici u Republiku Srpsku brinu za svoju budućnost, imovinu, ali i živote. Tvrdi predsjednik Udruženja logoraša, Jasmin Mešković. Najavu formiranja rezervnog sastava entitetske policije mnogi olahko shvataju, kaže.
“Naravno da to ulijeva dodatnu dozu straha, nesigurnosti i u svemu tome očekuju sigurno reakcije nadležniih organa, institucija BiH, da ih neko na kvalitetan i korektan način informiše o čemu se tu radi, da li je to uistinu potrebno, da dođe do formiranja rezervnih snaga policije, koja bi njihova primarna mislija u svemu tome bila. U kontaktu sa ljudima, bivšim logorašima, izuzetno su zabrinuti takvim aktivnostima i nadaju se da do toga neće doći”, ističe Jasmin Mešković, predjsednik Udruženja logoraša BiH.
Apel međunarodnoj zajednici
Nekadašnji funkcioner MUP-a Republike BiH, Avdo Hebib kaže – problem nije rezervni sastav, koji bi bio na usluzi čitavoj državi isključivo u kriznim situacijama. Poplave, požari i druge nepogode. No, zabrinjava to što su iz Republike Srpske najavili da bi budući rezervni sastav ovog entiteta trebao imati jednake ovlasti kao i aktuelna policija.
“To je nešto sasvim drugo, to je maksimalno povećavanje broja policije što je mimo dogovorenog Dejtonskog sporazuma i o broju i strukturi policije, odnosno sigurnosnog sistema. To nije u redu”, zaključuje Hebib.
Problem je ne samo u međunarodnoj zajednici, stava su sagovornici, koja ne reaguje na kršenje Daytona, ali i u državnim institucijama koje bi trebale da imaju supremaciju, ali i njihova adekvatna rekacije izostaje.
“Zanimljivo je kako Tužilaštvo BiH uopšte ne reagira na antiustavna djelovanja, dakle to su najkrupniji problemi, ovo sve drugo, formiranje rezervnih sastava, naoružavanje specijalne policije, to su sve posljedice višegodišnjih pokušaja da se od jednog entiteta napravi nova srpska država na Balkanu”, ocjenjuje Emir Zlatar, generalni sekretar VKBI.
Nedavno je u intervjuu za N1, član Predsjedništva iz reda Bošnjaka, Šefik Džaferović upozorio da se rezervnim policijskim sastavom krši Aneks 1b Dejtonskog sporazuma, koji podrazumijeva ravnotežu vojnih efektiva u regiji.
