Heroji iz sjene, kako ih najčešće zovu, članovi gorske službe spašavanja nerijetko su u situaciji da rizikuju svoje živote da bi spasili one koji se nađu u nevolji.
Gorska služba spašavanja je volonterska organizacija, što znači da niko od članova nije plaćen. Angažovani su ljudi raznih profesija, koji prolaze specijalističke obuke kako bi adekvatno odgovorili zadacima na terenu. Sama obuka podrazumijeva sve doktrine spašavanja iz nesreća koje se mogu desiti na terenu (alpinizam, speleologija, lavine, skijalište, potrage, topografija i orijentacija, prva pomoć. Gost Novog dana bio je načelnik GSS stanice Sarajevo Adnan Podžo.
Vezane vijesti
Još jedan život izgubljen je na planini, a o tome šta se desilo u petak na Jahorini, Podžo je rekao: “Desilo se nešto što je nepovratno, izgubljen je jedan život, ali ako ovakvim gostovanjima možemo spriječiti sve buduće da se ponašaju slobodno, onda je to dobra namjera. Desilo se nestručno upravljanje motornim sankama. Ono što je zanimljivo je da nas posjetioci na planinama često pitaju da ih provozamo, ali motorne sanke nisu nešto s čime se treba igrati. Ono što je sigurno je bilo to da osoba koja je bila nestručna, sjela je na motorne sanke. Da li se prepala ili je bio tehnički kvar na sankama, pokazat će istraga. Ono što je najutužnije je da je jedan ljudski život otišao u nepovrat“.
O tome da li je taj dan bilo ugroženo još ljudi, Podžo je kazao: “Mogao je biti ugrožen bilo ko – skijaš, šetač. Na svu sreću, imamo Zakon o javnom skijalištu i zbog sličnih situacija sa sankama u taj zakon je uvrštena i regulativa vozanja motornih sanki po skijalištu“.
“Nažalost, ono što je propust naše vlasti je da nema regulative ko može upravljati motornim sankama. Sanke možda izgledaju sigurno, ali imaju 180 konjskih snaga, onda se to može uporediti sa motociklima. Nema obuke ili škole da se dobije vozačka škola i u tom dijelu je veliki propust koji će se morati urediti. Iznajmljivanje sanki može donijeti dobru zaradu, ali i ugroziti živote. Ovo nije prvi slučaj da imamo prevrnute sanke, povrijeđene ljude“, dodao je.
Na pitanje kako se ljudi trebaju ponašati i koja su to pravila, načelnik GSS Sarajevo je rekao: “Mi smo nakon nedavnih snježnih padavina izdali upozorenje građanima da se kreću po uređenim stazama. To je nešto što je preventiva, da se ne bi desila nesreća. Kada se desi, onda je bitno ostati pribran, ne praviti suvišne pokrete. Nedavno je jedan momak pao u jamu, a velika sreća je da je propao osam metara, a jama je bila duboka 20-ak metara. Zauzeo je položaj i čekao da mi dođemo. U nepunih sat vremena se riješila cijela stvar. On je bio razuman, njegovi prijatelji su se kretali tim dijelom planine, vidjeli su nesreću i pozvali nas”.
Često GSS Sarajevo pozivaju susjedne države za obezbjeđivanje terena. Podžo je rekao: “Imamo dobru saradnju sa Hrvatskom. Njima ne treba naša pomoć, ali to je fino druženje. Svake godine idemo i radimo s njima i to je veliko iskustvo. Našim godišnjim planom rada je obuhvaćeno da u zimskim uslovima moramo provesti i vježbu koja se naziva provjera stanice i svi dobijaju certifikat da su sposobni da rade, odnosno da učestvuje u akcijama spašavanja. Jučer je lokalitet bio Bjelašnica, i svaki put kada radimo vježbe, pokušavamo da napravimo cijelu situaciju što realističnije“.
Dodao je da se nesreće mogu prijaviti na dežurni GSS broj telefona na 061 299 443.
O tome kako postati član, kazao je: “Ono što je nama bitno je da bi ljudi željeli raditi volonterski i da žele pomagati drugima, i da to bude osoba koja ima nešto od doktrina, poput aplinizma, savladanu prvu pomoć, pa kroz naš daljnji rad da postane punopravan član”.
Na pitanje šta nam nedostaje da budemo na zavidnom nivou poput Hrvatske na primjer, Podžo je rekao: “Hrvatska ima zakon o gorskoj službi na državnom nivou, mi imamo dvije entitetske i ne postoji zakon. Članovi GSS u BiH bi sigurno dostigli nivo spasioca iz Hrvatske da imaju podršku, opremu, obučavanje…”
