Gošća Novog dana bila je Lejla Šuman, direktorica bh. ureda Regionalnog centra za okoliš za Srednju i Istočnu Evropu
Na pitanje kakvo je stanje okoliša u BiH, gošća Novog dana je rekla: “Možemo reći da stanje nije zadovoljavajuće, odnosno da je na jako niskom nivou. BiH je bila izložena raznim zagađenjima prije rata zbog razvijene industrije. Nakon rata došlo je do zaustavljanja industrije, ali su mine i ostale stvari nastavile zagađenje.”
Kao najveći problemi u ovoj oblasti spadaju otpad, vode i kvalitet zraka.
“Jedan od najvećih problema BiH je problem otpada. Podaci koji idu tome u prilog su zabrinjavajući. Od 2003. količine komunalnog otpada su u porastu. Procjene govore da je to 240.000 tona godišnje ambalažnog otpada. BiH ima problem s deponijama. Podaci govore da postoje 91 deponija koje ne zadovoljavaju minimalne standarde.
Kad se govori o ekološkim problemima u kojima BiH treba provesti reforme treba istaći da je to sektor voda. Gubici vode su jako veliki, 30-50 posto i ne provode se reforme u sektoru voda.
Kvalitet zraka je također problem, pogotovo u zimskom periodu. Zrak je bio zagađen industrijskim postrojenjima, danas su to emisije iz motornih vozila, te ugalj koji uzrokuje zagađenje zraka.”, rekla je Šuman.
Na pitanje kakva je situacija u zakonodavstvu i u kojoj mjeri je usklađeno sa evropskim standardima te u kojoj mjeri se zakoni sprovode, Lejla Šuman je rekla: “Za BiH je veliki problem što nema ministarstvo okoliša na državnom nivou niti agenciju za okoliš. Što se tiče zakonskih okvira, BiH i entiteti su donijeli set zakonskih mjera. Neki propisi su revidirani, neki su još uvijek aktivni. Treba reći da je zabrinjavajuće da FBiH da već duži niz godina nema zakon o šumama što omogućava vršenje bespravne sječe.”
Dodala je kako ministarstva i nadležne institucije ulažu napore da se situacija promjeni.
“Ministarstva i nadležne institucije ulažu napore da se situacija promjeni. Ipak jako veliki izazovi su pred nama, velika finansijska sredstva su potrebna. Ljudski i tehnički kapaciteti postoje, ali institucije nisu na zadovoljavajućem nivou. Izvještaj iz 2014. godine kaže da BiH nema dovoljne administrativne resurse koji bi radili na uslađivanju zakona na nivou EU.”
Regionalni centar za okoliš trenutno radi na važnom i zanimljivom projektu – prevencije krivičnih djela u oblasti okoliša.
“Implementira se u saradnji s Interpolom, a dobili smo finansijku podršku austrijske organizacije za rješavanje regionalnih problema; sječa šume se transportuje preko Hrvatske ,Srbije ili Crne Gore na tržište EU. To je Interpol prepoznao. Krivolov je također veliki problem, posebno na području Hutovog blata“, kazala je Šuman.
Drugi značajan projekat koji je u toku tiče se sliva rijeke Drine, i prevencije od poplava.
“Regionalni centar za okoliš implementira projekat zajedno sa Srbijom i Crne Gore. Cilj je jačati kapacitete opština i civilnih zaštita da pravovremenom reaguju na mogućnost od poplava.”
Na pitanje kako osvijestiti građane, kada je riječ o okolišu kada je prisutno mnogo neznanja, nebrige i nedostatka interesovanja za ovu temu, gošća jutarnjeg programa N1 televizije rekla je da postoje dva smjera.
“Dva su smjera, jedan je uvođenje kaznenih mjera i kaznene politike. Švedska je ‘80 godina imala situaciju sličnu našoj, ali provođenjem propisa napravili su od Švedske ono što ona danas jeste. Drugi smjer je rad s mlađom populacijom, oni su naša budućnost i jedino oni mogu donijeti promjene.”
