U Pressingu sa Amirom Zukićem o prisluškivanju i obavještajnom ratu govorili su analitičar i bivši makedonski diplomata Arsim Zekoli, ekspert za bezbjednost Predrag Ćeranić, žrtva prisluškivanja novinarka Dženana Karup-Druško, sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura i predstavnik Centra za bezbjednosnu politiku Predrag Petrović.
Iz Skoplja se u emisiju videolinkom javio Arsim Zekoli, bivši makedonski diplomata koji je govorio o aferi prisluškivanja koja potresa Makedoniju, “Bomba”.
“Ja bih ovo nazvao jednom projekcijom filma zasnovanom na scenariju koji se piše deset godina. Ljudi sad svjedoče onome šta su slušali deset godina. To dovodi građane na do ruba očaja; to je podjela između vlasti i opozicije“, kazao je Zekoli.
Zekoli je kazao da se ne radi samo o odnosu unutar vlasti.
“Cijeli sistem je bio pod brutalnom prismotrom policije od političkog do privatnog života. Radi se o 10-15% objavljenog materijala, tek ćemo da saznamo ostatak“.
“Informacije o tome da političke stranke i možda neke institucije koje nisu nadlažne da to čine su godinama kupovale opremu koja omogućuje masovno prisluškivanje. Pojava policijske prismotre traje od same nezavisnosti. U pitanju je jedna vizantijska politika. Kad imate stanje gdje jedno društvo zasnovano na teoriji zavjere, oni će reći da su to znali. Premijer Grujevski nije još kazao ko je ta strana koja ga plaća da radi protiv svoje države. Svi pozivaju na dijalog i distanciraju se od dešavanja. Mi već imamo drugi presedan: 2000. godine je bio skandal Veliko Uho, kada je predsjednik Crvenkovski objavio snimke prisluškivanja tadašnje Vlade“, istakao je Zekoli dodavši da cijela afera uveliko narušava povjerenje u institucije.
“Ovo zadire u povjerenje u institucije. U jednom razgovoru jedan ministar iz Vlade se javio ličnosti koja radi za stranu mobilnu kompaniju i tražio da prekine mobilni telefon ličnosti koja je radila za opoziciju. Kad vi to čujete, ljudi će spremno reći da vjeruju u to, ali duboko u sebi nemaju povjerenje u institucije sistema jer mi nemamo uopšte ni sistem“, dodao je.
Zekoli je za kraj svog gostovanja istakao da je teško naći lik koji će preuzeti ulogu sudije i povratiti izgubljeno povjerenje.
“Teško je naći lik koji će preuzeti ulogu sudij i neko ko će omogućiti ispravan tok izbornih procesa i vratiti povjerenje u pravosuđe ove zemlje“.
U sarajevskom studiju je bio Predrag Ćeranić, bivši obavještajac i profesor bezbjednosti koji je kazao da se prisluškivanje dešava u BiH.
“Imamo garancije da se prisluškivanje dešava i u Sarajevu. Ti slučajevi su se dešavali i dešavaju se, ali bez adekvatne konsekvence. Treba razlikovati prisluškivanje kada je u korist javnosti ili u korist određenih privatnih subjekata“, kazao je on.
Dženana Karup – Druško je novinarka Oslobođenja koja je bila žrtva prisluškivanja, a koja je večeras u sarajevskom studiju govorila o svom iskustvu.
“Nikad se nisu otkrile afere, tj. ko stoji iza toga. U SAD-u su sve afere prisluškivanja završavale imenom i prezimenom. Kod nas je druga priča. Ovdje svi imaju pravo da prisluškuju, ali je sve to pod okriljem zakona. Dajte mi jedan primjer iz BiH gdje je neko obavjestio da je neko prisluškivan“, istakla je Karup – Druško.
Predrag Petrović iz centra za bezbjedonosnu poilitiku Beograda se u emisiju uključio iz beogradskog studija N1 televizije i govorio o prisluškivanju i radu sigurnosnih službi u Srbiji.
Ako bilo ko očekuje da će kontrolu raditi ko je dio sistema, ne možete očekivati da bude neovisan i da mu se može vjerovati. Samo civilni nadzor može urediti ovo pitanje.
“Službe bezbjednosti i policije ne ulaze u to da li postoje suštinski razlozi za prisluškivanje. Utvrdilo se da je BIA dobila saglasnost za primjenu određenih mjera, i tu je ispoštovana određena mjera ali suštinski nije. Prisluškivanje postoji, ali teško je diskutovati o tome da li postoji nelegalno prisluškivanje. Imali smo veliki broj afera o tome da su premijer i predsjednik bili prisluškivani od strane policije. Mi zaista ne znamo da li se radilo o nelegalnom prisluškivanju ili neko želi da iskoristi to za smjenu određenih ljudi u policiji. Sve afere za prisluškivanje za koriste za političke obračune“, kazao je Petrović
U zagrebačkom studiju N1 televizije je bio Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije, koji se u emisiju Pressing uključio putem videolinka.
“U Hrvatskoj nema nelegalnog prisluškivanja. Prisluškivati se može na temelju infrastrukture koju je operater stavio na raspolaganje policiji. Sigurnosne službe to rade bez infrastrukture gdje se može iz kombija prisluškivati određena osoba“, kazao je Lubura.
Dodao je da je teško potražiti pomoć kada se otkriju ovakve stvari.
“Uvijek kad ovakve stvari isplivaju na površinu, nemate se kome obratiti. Moj savjet je na svim da ustraju u tome da se uspostavi civilni nadzor. U Hrvatskoj za provjeru gdje se ko nalazio nije potreban sudski nalog i odobrenje policije. Za prisluškivanje je potreban sudski nalog“, dodao je Lubura.
Obavještajne službe imaju prirodnu državu da se osamostaljuju i ponašaju kao države u državi.
Predrag Ćeranić je još kazao da bi BiH mogla primjeniti prakse nekih drugih evropskih zemalja po ovom pitanju.
“Mislim da je Zakon izmijenjen o prisluškivanju u BiH. Prema presudi Malone protiv Britanije, sve članice Vijeća Evrope su obavezne tražiti sudsko odobrenje za uzimanje listinga. Ono što mi možemo uraditi u BiH kako bi poboljšali uslove, jeste da primjenimo neke prakse iz zemalja Evrope. U Srbiji je 8 mjeseci limit za prisluškivanje, u Hrvatskoj 12 dok u BiH nema limita za prisluškivanje. Možete biti doživotno prisluškivani“, istakao je Ćeranić.
Dženana Karup – Druško je ispričala svoje iskustvo kada je saznala da se njezin broj prisluškuje i procedura koja je uslijedila nakon toga.
“Prijatelj me nazvao i kazao: Prisluškuju te. Imala sam seriju tekstova o Goranu Zubcu i SIPA-i i ja sam pisala vrlo kritično o njima. Prvo je bila afera Lutka, pa Budimir, pa Mehmedović. Prijatelj me nazvao i rekao da me prisluškuju. Pitala sam se šta da radim i tražila sam od prijatelja da mi donese papir na kojem piše da se prisluškujem. Čovjek mi je donio papir na kojem je potpis uz odobrenje da se prisluškuje N.N broj. Mislim, to je problem. Kao da policija ne može provjeriti ko je N.N broj. SIPA je kroz predmet “Mehmedović” došla do nekih brojeva i tražili su da prisluškuju te brojeve. Kada sam objavila taj dokument, oni su sutra organizovali konferenciju za štampu gdje su rekli da oni to nikada nisu radili. Nakon toga, oni su tražili istragu o tome ko je meni dao dokument jer njihova unutrašnja kontrola nije mogla saznati“, ispričala je Karup – Druško.
Bivši obavještajac i ekspert za sigurnost, predrag Ćeranić je kazao da je sa većom kontrolom društva mogućnost zloupotrebe manja.
“Što je veća kontrola društva, mogućnost zloupotrebe je manja. Obavještajne službe imaju prirodnu državu da se osamostaljuju i ponašaju kao države u državi. To nije dobro, ali kod nas je to na sceni“, a gost iz Beodraga Predrag Petrović je dodao da su sigurnosne službe jedine koje štite nacionalnu bezbjednost.
Đuro Lubura je kazao da da je teško očekivati da kontrolu sistema radi neko ko je dio sistema, te da se ona mora staviti u ruke civilnog nadzora.
Kod nas je problem što niko nikad ne odgovara za svoja djela. Obavještaje službe bi trebale biti u servisu građana.
“Ako bilo ko očekuje da će kontrolu raditi ko je dio sistema, ne možete očekivati da bude neovisan i da mu se može vjerovati. Samo civilni nadzor može urediti ovo pitanje. Dosta često dolaze različite informacije koje nisu ni tačne, ali kad nemate nikoga ko to može provjeriti, onda svi imamo problem“, istakao je.
Novinarka Karup – Druško je podsjetila da se zaboravlja šta je suština legalnog prisluškivanja.
“Sve vrijeme zaboravljamo zašto je bitno i šta je suština tog legalnog prisluškivanja. Problem je što se informacije koriste da bi određeni lobiji i pojedinci ucjenjivali druge. Ako se uspostavi ko je kriv, bez obzira da li se radi o direktoru OSA-e ili nekom političaru, ta osoba mora biti smijenjena. Ne slažem se da te službe imaju tendencije osamostavljivanja, nego su to direktori. Dovedite dobre direktore i stvari će biti drukčije“.
Ćeranić je kazao da kontrola u BiH postoji formalno, ali nije funkcionalna.
“Kontrola u BiH postoji formalno, ali nije funkcionalna. Imam praktično iskustvo, napisao sam tri knjige o tome. Uredništvo Nezavisnih novina se nakon serije objavljenih brojeva koji se prisluškuju dogovorilo sa OSA-om. Organizovan je svečani ručak, izmirili su se i objavljivanje je prestalo. Strane obavještajne službe rade ono što im je naređeno. BiH bi trebala obratiti pažnju na svoje obavještajne službe, a ne na strane. Optužbe da su domaće obavještajne službe u službi stranih postoje, ali to nije dobro. Predsjedništvo BiH pravi strategiju, a Vijeće ministara je zaduženo za provođenje. Javna politika mora biti definisana, a ona se zasniva na pitanju ustavnog poretka“, kazao je Ćeranić.
