Kako izgleda komunikacija za vrijeme leta, koje pripreme moraju biti obavljene prije samog leta, šta mogu uraditi kontrolori u slučaju neke nepredviđene situacije govorimo sa kapetanom letenja u BH Airlinesu Amirom Baralićem i kontrolorkom leta Sanjom Sadiković iz BH Anse.

Sanja Sadiković, kontrolerka leta BH Anse je govorila o cjelokupnom poslu obezbjeđivanja komunikacije između pilota i kontrolora letenje.

“Naš cjelokupan posao se bazira na komunikaciji između pilota i kontrolora letenja. Tu naravno dolazi često do nekih nesporazuma. Postoje pravila osim fraza na engleskom jeziku. Postoji taj neki read back koji nama omogućava da utvrdimo da li smo se ispravno razumjeli. Najčešća neuobičajne situacija koja se dešava je gubitak jednostrani ili dvostrani radio veze“, kazala je ona.

Kapetan BH Airlinesa Amir Baralić je kazao da piloti ne smiju nijednu akciju poduzeti bez dozvole kontrolora sa zemlje.

“Ne smije se krenuti ni u jednu akciju u slučaju da oba pilota nisu razumjela šta im je rečeno. To je pravilo u kokpitu kojeg se strogo pridržavamo. Napuštanje visine leta je nešto što je kritična faza leta, gdje se oba pilota moraju usaglasiti da su razumjeli jednako“, kazao je Baralić.

Baralić je kazao da postoji mnogo nerazjašnjenih stvari oko pada aviona, ali da ne bi bilo profesionalno niti kolegijalno donositi zaključke.

“Mi imamo još mnogo nerazjašnjenih stvari oko pada aviona. Ima nekoliko stvari koje su za pretpostaviti, ali ne bi bilo kolegijalno niti profesionalno donositi zaključke. Piloti imaju slušalice do postizanja zadate visine. Kad dođu na tu visinu, tad se tek skidaju slušalice. Slušalice se skidaju jer u avionu postoje zvučnici sa kojih se čuju komande sa zemlje. Oba pilota sve vrijeme slušaju komande. Jedan pilot leti, drugi vodi radio vezu“, dodao je.

Sadiković je kazala da kontrolori moraju primjetiti nepredviđene situacije i dati upute pilotima.

“Mi se u prosjeku za vrijeme jednog leta čujemo dva puta. Ono što se dešava između javljanja su taktički planovi ako je zračni prostor u konfliktu sa drugim. To se dešava jer nekada više aviona leti istom rutom, pa mi onda rješavamo te čvorove. Na nama je da primjetimo svako čudno ponašanje aviona, i otkrijemo rzaloge toga. Mi moramo primjetiti nepredviđenu situaciju kada se desi, nakon toga dajemo punu podršku pilotu tako što mu pružimo informacije koje su mu potrebne“, kazala je Sadiković.

Baralić je još kazao da postoji šifrovani kod koji se koristi u slučaju nepredviđene situacije.

“Za vrijeme vožnje po zemlji, posada ima određen broj koji se postavlja da bi nas radar sa zemlje mogao prepoznati. U slučaju nepredviđene situacije postoji šifrovani kod kojim mi dajemo na znanje o čemu se radi. Te stvari su predviđene u našim procedurama, tako da je ta koordinacija maksimalno prisutna. U toku leta, razlozi skretanja sa zadate rute mogu biti oblačnost, ako kontrola ima takav saobraćaj pa razdvaja avione, do toga da avion doživi dekompresiju“. 

Dodao je još da piloti u situacijama kada avion pada, imaju nekoliko sekundi vremena čiste svijesti.

“U situacijama kao što je ova, vrijeme čiste svijesti se mjeri u sekundama. Posada mora staviti maske sa kiseonikom, uspostaviti komunikaciju između sebe i onda uspostaviti komunikaciju sa zemljom. Potom najprije mora doći na visinu na kojoj se može normalno disati“, zaključio je Baralić.