Nakon 27 godina u manastir Žitomislić kod Mostara vraćena je vrijedna manastirska riznica, a čini je zbirka ikona i umjetnina koja je među tri najveće u našoj zemlji. Manastir Žitomislić, osim ikona, posjeduje i šest vrijednih knjiga, od kojih su pet rukopisi, a najstarija "Minej za septembar", datira iz 14. vijeka i pisana je na koži.

Kada je manastir Žitomislić, ratne ‘92 spaljen i do temelja srušen, vjerovalo se da od vrijedne manastirske riznice nije ostalo ništa. Međutim, monahinje manastira su dobar dio spasile i prenijele u Srbiju. Ikone su potom restaurirane i vraćene u Eparhiju.

“Nakon rata smo mi to vratili u Trebinje u Eparhiju, a onda ovdje u manastir, međutim bili su nam potrebni adekvatni uslovi za njihovo očuvanje i prezentaciju. Tako da smo 7. aprila otvorili Muzej i izložili dio te zbirke, odnosno ljudi iz Zavoda za zaštitu spomenika su napravili izbor tih ikona i prezentovali ih javnosti”, kazao je za N1 iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović.

U muzejskoj postavci danas se nalazi pedesetak ikona iz perioda od 16. do 18. vijeka – djela su to srpskih, italo-kritskih i ruskih autora. Među srpskim ikonama najznačajnije su “Žitomislićke dveri” koje se pripisuju ikonopiscu, majstoru Radulu i one na ikonostasu, koje su djelo Georgija Mitrofanovića.

“Uvijek se u istoriji umjetnosti znalo da je to nekako simbol ove riznice manastira Žitomislić. Međutim, skoro smo otkrili da se ovdje nalazi vrlo značajna ikona koju je slikao Andrej Ricos, grčki slikar. Ovdje svaka ikona ima svoju priču, svjedoči o svom vremenu i o autorima koji su tada slikali, a svjedoči tome da su monasi manastira Žitomislić uvijek imali osjećaja , da su donosili i dobijali vrijedne stvari koje su čuvali u manastiru”, dodao je iguman.

Ikona slikara Andreja Ricosa jedna je od četiri takve u svijetu. Osim ikona, manastir posjeduje i šest jako vrijednih knjiga, od kojih su pet rukopisi. Najstarija napisana je prije skoro 700 godina, a pisana je rukom na koži. Također, postavljena je i zbirka srebrnih predmeta za crkvenu upotrebu, uglavnom iz 17. vijeka.

“Muzej nije davno otvoren, ali bilo je već dosta posjeta, već su se ljudi počeli dosta interesovati, dolaze ljudi namjenski da vide. Nekoga zanimaju ikone, nekog rukopisi, nekog crkveni predmeti”, kazao je monah Gavrilo Manigoda.

Ova zbirka ikona uz sarajevsku i tuzlansku spada među najznačajnije u BiH. Upravo će ona vjeruju u manastiru privući veliki broj turista jer ovaj manastir, sagrađen 1566. godine, posjećuje sve veći broj pravoslavnih hodočasnika, ali i stranih turista.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad