Bosna i Hercegovina (BiH) i Hrvatska i dalje se bore s protokom migranata, ali se pritom suočavaju sa različitim izazovima, ocijenio je specijalni predstavnik generalnog sekretara Savjeta Evrope za migracije i izbjeglice Tomaš Boček u izvještaju.
U izvještaju se pohvaljuju napori koje BiH preduzima da obezbijedi utočište i osnovne usluge migrantima i izbjeglicama koji dolaze u velikom broju, ali i naglašava da je pristup procedurama za azil i servisima podrške bio ograničen, dok izazov i dalje predstavljaju odgovarajući smeštaj i efikasno staranje za decu bez pratnje.
“Uz pružanje utočišta i osnovnih usluga koje obezbedjuju različiti akteri, vlasti bi trebalo bolje da koordiniraju pomoć migrantima i izbeglicama i da primenjuju standarde za prilagođene i sigurne objekte za prihvat žena i dece, posebno dece bez pratnje u BiH”, ukazuje se.
U izvještaju se dodaje da je BiH 2018. godine postala poželjna tranzitna zemlja za migracione tokove na Zapadnom Balkanu s više od 24.000 dolazaka, što je dvadeset puta više nego prethodne godine. Kako bi se nosili s velikim brojem dolazaka, uspostavljeni su novi prihvatni kapaciteti uz finansijsku podršku Razvojne banke Saveta Evrope (CEB) i Evropske unije. Procenjuje se da je oko 4.000 do 5.000 ljudi još u zemlji, čekajući priliku za prelazak granice s Hrvatskom.
Hrvatska, koja je odgovorna za spoljnu granicu EU, takođe je zabilježila porast dolazaka s ukupno preko 7.500 registrovanih osoba 2018. godine, od kojih je samo 352 tražilaca azila ostalo u zemlji, navodi se.
U izveštaju se dodaje da se tokom 2018. godine Hrvatska usredsredila na politike i mjere za sprečavanje neovlašćenog prelaska granice i za spriječavanje pristupa njenoj teritoriji i da se primena tih politika i mjera podudara s pojavom izvještaja o vraćanju migranata.
“Hrvatska je još jedan primer nastavka pritiska migracija na spoljne granice EU. Važno je da operacije upravljanja granicama budu u skladu s ljudskim pravima i da ne sprečavaju identifikaciju osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. Hrvatska bi trebalo da uspostavi verodostojne mehanizme za podnošenje žalbi i istrage navoda o zlostavljanju na granici”, preporučio je specijalni predstavnik generalog sekretara SE u izveštaju.
Hrvatske vlasti uspjele su da osiguraju prilično dobre materijalne uslove prijema, kako za odrasle tako i za djecu. U isto vrijeme svjesni su da postojeće institucije nisu prikladne za djecu migrante i izbeglice bez pratnje. Iz tog razloga, vlasti planiraju da ove godine otvore dva kontakt centra u kojima bi djeca bila smještena u početnom periodu dok bi trajale procedura za trajnije rešenje, dodaje se.
U zaključcima izveštaja i Hrvatska i BiH se ohrabruju da razviju alternative za imigracioni pritvor.
Izveštaj je sačinjen na osnovu podataka prikupljenih tokom posjeta BiH i Hrvatskoj u julu i novembru prošle godine. U sklopu posjete zemljama duž zapadnobalkanske migrantske rute specijalni izaslanik generalnog sekretara SE posijetio je Grčku, Tursku, Bugarsku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i tranzitne zone u Mađarskoj.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linkukao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
