Gradnja objekata na područuju Grada Sarajeva sve je prisutnija. Istovremeno i sve češće izmjene i dopune regulacionih planova. Vlast i nadležne institucije tvrde da su postupci transparetni, dok stručnjaci i dio građana negoduje. Smatraju da se sve radi za političke i invetitorske interese. Ne štede se čak ni nacionalni spomenici.

Hastahana na Marijin Dvoru je samo jedno od mjesta u gradu Sarajevu na kojima je u planu izgradnja novih objekata. Predsjednik mjesne zajednice Marijin Dvor smatra da izgradnjom dva objekta na Hastahani građani gube mjesto gdje mogu boraviti sa svojom djecom, te da su u igri kurpni politički interesi i lobiji investitora.

“Oni planiraju te objekte koji nisu u funkciji građana, koji je benefit građana da se izgradi banka, poslovna zgrada sa nekom slastičarnom, kad toga mi na Marijin dvoru imamo i previše. A nemamo onoga što nam treba da se omladina i djeca mogu skupljati, nego moraju ići u neke druge općine kao što je Safet Zajko, a nama nije prihvatljivo da grašani idu 4-5 kilometara da bi zadovoljili svoje potrebe”, kazao je Zvonimir Bošnjak.

Načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić odbacuje optužbe. Kaže da je Nacrt regulacionog plana dobio podršku većine vijećnika u Općini Centar. Ističe da je planirana gradnja dva objekta na područuju Hastahane, te da neće biti gradnje nebodera, niti tržnih centara,nego društveno korisnih stvari. O tome da li će Centralna banka BiH dobiti svoj prostor na ovom lokalitetu, Ajnadžić odgovara.

“Ne znam hoće li biti. Ali postoji mogućnost da bude centralna banka, ja bi se radovao da bude cnetralna banka po proceduri. Centralna banka ili bilokoji drugi organ države može dobiti bez licitacionog postupka u odnosu na cijenu kvadrata po metru kvadratnom da pristupi kupovini ovog prostora i to je tačno”.

Prema starom Zakonu u vezi sa regulacionim planom nosilac pripreme Gradonačelnik je bio nositelj pripreme, a gradsko vijeće usvaja tu odluku. Po novom Zakonu nosilac pripreme je načelnik, a usvaja ga Općinsko vijeće. Kasnije to sve idu u Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo u kojem kako kažu prave koncept gradnje.

Kao najveći problem prostornog uređenja u Kantonu Sarajevo navode bespravnu gradnju.

“Moramo napraviti razliku između planske gradnje i neplanske odnonso bespravne gradnje.”
N1: Ko je dozvolio bespravnu gradnju? “Država.”
N1: Ko konkretno? “Konkretno, inspkecije.”
N1: Kantonalne? “Ne. Općinska inspekcija u pravom navratu. Greška je po meni da je načelnik šef općinskom inspketoru to bi se trebalo promijeniti”, kazao je Hamdija Efendić, direktor Zavoda za planiranje i razvoj.

Šansa za promjene izgradnje grada Sarajeva bila je poslije 1995. ali nije otišla u pravom smjeru smatra arhitekta Mufid Garibija. Obrazlaže ko su najveći dobitnici masovnih gradnji u Sarajevu.

“Najveći dobitnici za ovu gradnju koja je nebesmislena su investitori. Oni poruše sve: Ne mislim grad. Oni ruše i svoje izvođače i stanare i oni koji kupe stan i oni su gubitnici. A stanovništvo je komplento gubitnici. I sad radi jednog čovjeka ili nekoliko desetina njih mi dajemo sve mi dajemo sve ono što su naši preci, dede, nane čuvali vjekovno. Rušenje kvartova, austrijske ahitekture i bosanske..ali daj pravi nešto novo. Nigdje to u Evropi nema. U Londonu da ti srušiš zgradu iz perioda klasičnih stilova – nema šanse!”, poručio je Mufid Garibija.

Šanse ima za gradnju u tzv. kvadrantu B na Marijin Dvoru, gdje je nekada bila električna centrala. Iako iz kabineta načelnika Nedžada Ajnadžića odgovaraju da se još mnogo stvari prije rušenja i početka nove izgradnje mora mnogo detalja isprovjeravati, a iz Zavoda za planiranje da reuglacioni plan još uvijek nije usvojen. Poslije rata je bilo predviđeno da se izvede rušenje, ali u međuvremenu je to proglašeno nacionalnim spomenicima BiH kažu iz Zavoda za planiranje KS, ali su sporne kako navode druge stvari.

“Sporno je to kad komisija proglasi neki objekat zaštićenim što nadležne institucije koje bi trebalo da to dalje na tome ništa ne rade i to vremenom propada, onda imamo ruinu u samom centru grada. Govorim o elektičnoj centrali”, pojasnio je Efendić.

“To je centrala 13 godina mlađa od prve centrale u svijetu. To je fabrika novca. Grad opština i kanton oni to mogu podići odmah. Naprave centralu i tehnički muzej i maltene držati do paljenja. I onda dati na korišetenje kako studentima i turistima. I pokazati kakvo je čudo imalo Sarajevo 13 godina prije Olimpijskih igara. Ono je bilo pokretač osvjetljenja Sarajeva i puštanja prvog električnog tramvaja”, ispričao je Garibija.

Nekolicina građana smatra da je u Sarajevu prisutan urbicid i da profitiraju samo investitori kojima je samo novac bitan. Struka ističe da se moraju sačuvati i nacionalni spomenici koji su sve češće meta masovne izgradnje. Sve navedeno se radi na štetu građana.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad