Očigledno nedavne posjete pokazuju kako se Bosni i Hercegovini i regiji posvećuje malo više pažnje sa Zapada. Da li se radi o promijenjenom pristupu ili pristupu sa nekim novim impulsom, nekom novom energijom - to se još ne može procijenti, kazao je za N1 politički analitičar Adnan Huskić.

Kako gledate na nedavnu posjetu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Turskoj i potpisane ugovore? Da li je ovo neka nova faza, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina i njeni odnosi s Turskom?

Ako se ostvari ono što je dogovoreno to bi predstavljalo dobru stvar za BiH. Potrebno je održavati dobre odnose i imati kontakte sa zemljama koje imaju uticaj ovdje. Ovo je važna posjete zato što nakon dužeg vremena imamo konstruktivan odnos Turske i BiH. Jedna od najaktivnijih faza tih odnosa bila je dok je Davutoglu bio ministar vanjskih poslova Turske. Tada su se kroz trilateralne sastanke, pod pokriviteljstvom Turske, zaista rješavali određeni bilateralni problemi u regiji, međutim kada je Davutoglu “sklonjen” bila je faza odnosa koje je teško definirati. Ti odnosi su više bili na nekom ličnom nivou između Erdogana i Izetbegovića, ne toliko na nivou država. Turska je nastavila ovdje da ima razvojne projekte, ali više nije imala tog konstruktivnog pristupa. U tom smislu mi se ovaj dio – gdje se Turska ponovo prema cijeloj BiH odnosi i pokušava relaksirati odnose u regiji kroz infrastrukture projekte – mi se čini kao isprava put.

U Ankari se govorilo i o NATO putu BiH. Može li desiti da dođe do aktivacije MAP-a?

Ako posmatramo cijelu genezu stvari, onako kako je MAP postao političko pitanje, možete vidjeti ono što se kod nas zove “etničko nadmetanje”. Imate situaciju da onda kada kao vlast morate praviti kompromis imate situaciju da opozicija po pravilu reaguje radikalnije od vlasti i to je paradoks. To ste mogli vidjeti posebno kod ministara iz Saveza za promjenu koje su učestvovale u Vijeću ministara da su napadani da nisu dovoljno Srbi i da ne brane interese RS-a u Sarajevu. Šta će se zaista desiti sa aktivacijom MAP-a teško je procijeniti. Imate pismo američkog sekretara Pompea, nedavno poslanog našim zvaničnicima, u kojem se kaže da usvajanje MAP-a nema nikakve veze sa članstvom u NATO-u. Ovo je jasan pokušaj da se ovo pitanje vrati na onaj nivo gdje je i trebalo biti – tehnički.

Danas u Bosnu i Hercegovinu stiže i komandant NATO štaba u Napulju, admiral James Foggo.

Očigledno nedavne posjete pokazuju kako se BiH i regiji posvećuje malo više pažnje sa Zapada. Da li se radi o promijenjenom pristupu ili pristupu sa nekim novim impulsom, nekom novom energijom – to se još ne može procijenti. Na Zapadu su shvatili da se ovaj region ne može prepustiti i ostaviti bez pomoći, jer je to pogrešno i ovo bi mogao biti pokazatelj neke vrste novog pristupa. Mislim da i posjete zvaničnika iz američkih obavještajnih službi, kao i jasnog pokazatelja stranih uticaja u BiH, evidentno pokazuje da se problemi na toj strani sa Zapada identificiraju.

Nedavno je u Berlinu održan samitu Evropska unija-Zapadni Balkan, u organizaciji njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Kako gledate na taj sastanak i njegove rezultate, da li je Bosna i Hercegovina dobila išta od njega?

Foksu je definitvno bio na Kosovu i Srbiji. Mi smo ranije imali seriju izjava koje dolaze iz Francuske koji nisu bile ohrabrujuće po pitanju proširenja. Činjenica da je Merkel uspjela na svoju stranu pridobiti Macrona značajna je stvar. Do sada smo imali signale koji nisu bili dobri za regiju. Ključno pitanje samita u Berlinu bio je način na koji se raspravljati o postizanju sporazuma između Kosova i Srbije. Ideja o razmjeni teritorija ili korekciji administrativnih granice je skinuta sa dnevnog reda. Merkel je od početka jasno bila protiv ovog principa, ali određene promjene u administraciji SAD-a su otvorile vrata spekulacije da Amerika podržava bilo šta što se ove dvije države dogovore. Evropljani, nažalost, posebno Mogherini, bili su ambivalentni prema ovom stavu. Samitom u Berlinu ideja o razgraničenju je stavljena ad acta. To se moglo vidjeti posebno po izjavam Vučića nakon sastanka.

Mi smo u Berlinu bili marginalni, što nije loše. Sama činjenica da se Balkanu dao prostor pred same evropske izbore jasno pokazuje da je, ipak, Njemačka prevladala da se pitanje proširenja održi živim. To je za nas nužno. Mi ako izgubimo perspektivu članstva gubimo sve što je bilo kvalitetan motor promjena u BiH. EU je uvijek do sad bila ta vrsta svjetionika našeg pravca u kojem se krećemo i zato su poruke iz Francuske, da neće biti proširenja, bile vrlo štetne za nas.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad