Prvi poslijeratni premijer Bosne i Hercegovine, ratni premijer i ministar, a danas univerzitetski profesor Hasan Muratović gostujući u Pressingu na N1 govorio značaju samita EBRD-a u Sarajevu. Kako je naveo, dobro je da se skup održava u BiH i da će sigurno imati mnogo pozitivnih efekata.

Ovih dana iz Sarajeva puno optimizma, puno poruka da stižu bolji dani. Istovremeno, slušamo političare iz BiH i regije koji prijete novim ratovima, novim granicama, naoružavanjem. Šta se dešava, hoće li biti pameti i svjetske volje da se izbjegnu novi sukobi ovdje i da se BiH i regija usmjere ka napretku koristeći prije svega ekonomiju kao alat za to?

“Mislim da nema neke opasnosti od sukoba o kojima se mnogo govori. Ali, isto tako, siguran sam da neće biti ni nekog brzog napretka. Dobro je da se ovaj skup održava u BiH. On će sigurno imati mnogo pozitivnih efekata. Govorit će se pozitivno o Bosni i u monetarnim informacijama, političkim i privrednim. Skup ima namjeru da integrira regiju za brži razvoj. Jedan segment je koji tretira budući utjecaj velikih migracija na regiju. Želimo brzi razvoj, a ostajemo sve više bez stručnjaka. Drugi je razvoj malog biznisa. Treći je šanse i problemi razvoja turizma. Posljednji je kako povezati lokalno i regionalno naše ekonomije sa globalnim razvojem i globalnim ekonomija u svijetu”, kazao je Muratović.

Kako je kazao, u velikoj mjeri su ukinute barijere u regionu osim što je Kosovo nekim svojim odlukama istupilo iz toga.

“Nemamo druge nego da što prije integriramo naš prostor. Ako promatrate statistiku razmjene među zemljama, vidjet ćete da je uvijek da je najjača razmjena među susjednim zemljama. EU i svi koji nam žele dobro nastoje da se mi prvo integriramo. To je za sada premalo integracije, uglavnom je trgovina. Mi ne možemo napraviti brži razvoj bez da napravimo velike kooperacije sa velikim industrijskim poduzećima kao što smo imali prije rata”.

Poručio je da u BiH nema nikakav državni, federalni ili kantonalni projekat uključivanja u međunarodnu industriju.

“Osim toga, ako promatrate naš razvoj poslije rata, naša najveća kompanija bila je Prevent, i danas je vjerovatno. Ona je najviše radila za evropsku automobilsku industriju”

Na upit do kada će političari zamajavati građane u ovoj zemlji i prestati da se bave stvarima za koje nisu očigledno kompetenti, Muratović je kazao da će oni to raditi sve dok ne bude neke negativne reakcije na to.

“Niko na to ozbiljno ne reagira. Ako uzmete taj naš najveći projekt, koridor 5C, do sada je najveća dionica tog puta bila 11 kilometara, uglavnom su isparcelisane. To niko tako u svijetu ne radi. Niste čuli plan kada će se konačno taj autput završiti, a mnogo puta ste čuli da postoji preko dvije milijarde obezbijeđenih sredstava za gradnju, a ustvari se ništa ne gradi. Razlog je neposobnost i neka međusobna razračunavanja političara preko velikih projekata. Uzmite Elektroprivredu BiH koja za 30 godian nije napravila nijedan megavat. O tom Veležu se govori, o vjetroelektrama, već 15 godina govore da će se to graditi. Počeli su graditi Vranduk pa sada sve vratili nazad i rijeku u korito. Zato će to trajati sve dok to ne bude nekoga koštalo. Tolike milione potrošiti u tom Vranduku na projektiranja, pripreme, izvođenje radova, mijenjanje izvođača… Na kraju sve to zatrpati i nikom ništa. Niste nigdje čuli ni da je disciplinska odgovornost pokrenuta. To će trajati sve dok ne dođe jedna nova generacija ljudi koja će da uzme razvoj u svoje ruke”.

Šta vi očekujute, kad će autoput biti završen?

“Ne mogu to prognoziarati. On će biti završen kad se napravi jedan plan njegove izgradnje i kad se pristupi izgradnji kako to svi rade. Danas se nijedan razvojni projekt u svijetu ne radi fazno nego se radi paralelno. Hrvatska je završila za tri godine autoput Zagreb – Split koji je 400 kilometara, ali ovako kako sam vam rekao. Tu je menadžerska nesposobnost i nema želje da se okupi kompetentan tim. Za takav veliki projekat bi trebalo da smo davno imali stranog konsultanta”.

Da li biste vi uložili u dnaašnju BiH s obzirom na nesigurnosot i nestabilnost?

“Svako ulaganje je rizično. Gdje god ulažete ili držite novac, vi ste pod rizikom da ćete izgubiti novac, cijeli ili dio. Na ovom sastanku u Sarajevu jedna od tema jeste kako da se nađe način garantiranja onima koji ulažu da bi im rizik bio manji. Svjesni su ovi svi koji su danas u Sarajevu da je veći rizik ovdje nego na mnogim područjima. Pokušavaju da nam pomognu tako što će naći neke ključeve međubankarske suradnje i suradnje sa investitorima”.

Vidite li u svemu ovome pokušaj da se kroz ekonomiju, biznis i investije pokušaju spriječiti sukobi u BiH, generalno na ovom prsotoru? Može li biti napretka u ekonomiji dok se ne riješe ključni politički problemi?

“Politika je uvijek apsolutno iznad svega. Prvo je politika pa onda ekonomski sistem. Vi ne možete ništa napraviti dok se to politički ne riješi. Mi smo najbolji primjer toga. Mi ništa ne možemo da napravimo zbog toga što nemamo efikasan sistem političkog odlučivanja”.