Najavljeno pogoršanje vremena praćeno obilnim padavinama, neće uzrokovati katastrofu poput one iz 2014. godine, umiruju stanovništvo nadležni iz Vlade Republike Srpske. Imenovan je tim za praćenje stanja, izdata uputstva građanima. No, da li je to dovoljno da se zaštite najugroženiji, posebno u slivovima rijeka Une, Sane, Vrbasa i Bosne?
200 litara po metru kvadratnom kiše, moglo bi padati na sjeverozapadu Republike Srpske, prognoziraju meteorolozi. Za najugroženije navode područja Novog Grada i Prijedora.
“U periodu od 12. do 14. maja biće povećana količina padavina na prostoru RS, sa jačim intenzitetom, posebno na sjeveru Republike Srpske, prijedorska regija i Novi Grad. Mi apelujemo, da nema potrebe da se za sada širi panika među građanima”, kazao je Tomislav Šajić iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
A panike, iz maja 2014. godine svi se sjećaju. Ciklon Tamara potopio je tada mnoge gradove. Da opasnost dolazi, građane su trebale upozoriti sirene za uzbunu. No, mnoge prije pet godina nisu radile. Rade li danas?
“Sistem zaštite i spašavanja, ovo što govorite sirene i to, je u isključivoj nadležnosti lokalnih službi Civilne zaštite, načelnika i gradonačelnika. Mi smo u toku ove godine poslali tri akta prema lokalnoj zajednici, da bismo ih upozorili šta su njihove obaveze. Ne samo to, nego i kada je u pitanju i sistem veza. Sjećate se 2014. Doboj kada je palo da se nema, nismo imali ni sistema veza, to su dužnosti lokalnih zajednica. A Republička uprava Civilne zaštite je njima u saradnji sa Oružanim snagama pripremila releje da se sa običnom motorolom može komunicirati sa recimo Trebinjem, Ljubinjem”, istakao je Mile Međed, direktor Civilne zaštite RS.
Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS rekao je:
“Dakle, mi u ovom trenutku govorimo o potencijalnoj opasnosti u slivu Une, Sane, Vrbasa, Bosne.”
“Nemojte da zaključak bude da neće biti problema, neće biti kao 2014. godine, ali će problema biti. Ako se sjećate avgusta mjeseca 2014, kada smo imali velike padavine, izlijevanje manjih vodotokova, potoka, probleme u urbanim sredinama, klizišta odrone, mi to možemo da očekujemo sada, a ne izlijevanje većih rijeka, u tome je razlika”, dodao je.
Od 2014. godine obezbijeđeno je 216.000.000KM za sanaciju i izgradnju nasipa, utrošeno je tek polovina – 100.000.000KM. Čeka se i na gradnju drinskog nasipa, a posao je stopiran zbog negodovanja lokalnog stanovništva iz Janje, koje kažu u Vladi, ne dozvoljava izuzimanje zemljišta.
Nekako su nakon pet godina od velike poplave, sabrani milioni, ali vreće s pijeskom, ili pak čamci za spašavanje nisu. Dok se čekaju velike padavine, javnost čeka da sazna s čim ćemo na megdan kiši.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
