Almir Prljača iz Agencije za vodno područje rijeke Save govorio je o predstojećim poplavama i svemu što su nadležne intitucije u BiH uradile za pet godina kako se ne bi ponovila situacija iz 2014. godine. Kazao je kako će padavina biti, ali nema razloga za paniku.

“Juče i danas nije bilo novih padavina, oticanje se vrši normano, smanjeni su vodostaji na svim vodostajima na području rijeke Save. U nedjelju, ponedjeljak i utorak se očekuju intezivne padavine. Nije to tako kritično. Imat ćemo padavine, ali podigli smo nivo, institucije koordinirano rade.”

Najveći broj padavina i najveća opasnost od poplave očekuje se u Unsko-sanskom kantonu.

“Padavine počinju sutra u jutarnjm satima i zahvatit će sjeverozapadni dio BiH, odnosno slivove rijeka Une i Sane. Maksimum padavina će biti ponedjeljak i utorak. Dostiće se ti vodostaji pri kojima počinje obavještavanje o mogućnosti poplava ali ne znači to da će biti poplava. Ukazao bih na prostor Sanskog Mosta i Bihaća, tu očekujemo značajnije povećane padavine”, istakao je Prljača.

Prljača je kazao koje su to mjere predostrožnosti za građane ali i šta institucije još mogu da urade:

“Na našoj web stranici (www.voda.ba) imaju mogućnost da prate trenutne vodostaje na svim rijekama . Treba da posmatraju situaciju. Sve radove u koritu sad treba zaustaviti, sve moguće potencijalne probleme treba riješiti, pogledati mostovske konstrukcije jer ima dosta grana koje su ostale od prethodnih padavina. Ljudi trebaju biti spremni da vrijedne stvari podignu na veće etaže. Ne očekuje se takav obim padavina kao 2014. Prošli put je mnogo stradalo uz rijeku Bosnu, ne očekujemo toliko u ovih pet dana.”

Istakao je Prljača i to da se od prethodnih velikih poplava mnogo stvari uradilo kako bi se spriječile poplave te razmjere ali još mnogo je ostalo da se uradi.

“Nema sigurne zaštite od poplava, Austrija godišnje ulaže 200.000.000 evra pa opet ima poplave. Mi smo uradili taj akcioni dokument, koji je bio prvi dokument na nivou BiH koji je objedinio sve moguće mjere kako bi poboljšala sistem zaštite od poplava. Ove godine bi trebali dovršiti rekonstukciju nasipa uz rijeku Savu, zatim mi 2014. nismo bili u mogućnosti da kažemo koliki bi bio vodostaj na nekoj vodomjernoj stanici, sada to možemo. Izradićemo i mape opasnosti od rizika od poplava, urađeno je dosta stvari”, dodao je.

Jedan od velikih razloga plavljenja je i ljudski faktor.

“Agencija može navoditi neke aktivnosti međutim dosta zavisi od drugih segmenata – prostornog planiranja, korištenja zemljišta. Nažalost svijest običnih ljudi probudi se kada se desi ovako neka opasnost. U peridou kada nema poplava kao stanovništvo činimo sve da to pogoršamo – Sječemo šumu, urbanizujemo prostore uz rijeku. Da ne kažem da su korita rijeka naše najveće deponije smeća”, rekao je za N1 Almir Prljača iz Agencije za vodno područje rijeke Save.

Zaključio je kako građani treba da prate situaciju i medije koji upozoravaju sve vrijeme javnost na moguće opasnosti. Posebnu pažnju treba obratiti kazao jena brdskim otocima gdje može doći do pojave klizišta.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad