April i maj, pogled u nebo i strah od kiše – ono je što brine građane u ova dva mjeseca, posebno nakon katastrofalnih poplava 2014. godine.

Maj 2019. – samo je nabujala rijeka Liješnica u mjestu kod Maglaja poplavila 38 kuća. Kritično je bilo i prije pet godina, ali Hidajetina kuća tada je ostala netaknuta. Voda je sada uništila sve. Evakuisani su.

“Šteta je neprocjenjiva. Mi smo u jednoj sekundi ostali bez ičega. Imam samo dva jastuka, to mi je ostalo čitavo”, požalila se Hidajeta Međić iz Gornje Liješnice.

Štete iz 2019. tek će zbrajati. O gubicima, donacijama, kreditnim sredstvima, troškovima i učinjenom u Bosni i Hercegovini razgovara se i pet godina nakon. No, bez detaljno svedenih računa. U dokumentu dostupnom u bazi nadležnih institucija stoji da je ukupni finansijski iznos ekonomskih efekata nepogoda iz 2014. dostigao je gotovo 4 milijarde maraka.

Za Federaciju Bosne i Hercegovine ukupne posljedice – štete i gubici – procijenjene su na 2,03 milijarde, za Republiku Srpsku 1,89 milijardi, a za Brčko Distrikt – 57,89 miliona maraka.

“Naši prijatelji iz zemalja EU i šire su dolazili i tri dana su sjedili ispred gomile ljudi koji su iznosili svoje zahtjeve da bi na kraju to prošlo kroz neke sisteme koji su, po mom ličnom mišljenju, pomalo nakaradni. Danas nemamo niti jednu službenu informaciju da je Vijeće ministara BiH usvojilo – barem mi u sektoru za zaštitu i spašavanje i Ministarstvu sigurnosti nismo dobili takvu informaciju – šta je i na koji način učinjeno, te na koji način je vršena i izvšena obnova, pomoć. (N1: Dakle, ne znamo kako je ovaj novac potrošen?) Mi u Ministarstvu sigurnosti ne znamo. (N1: Znamo li da li je vraćen kredit ili se još uvijek vraća?) Kredite vraćaju oni koji se zadužuju. Opet nemamo koordinacije i nemamo informacije”, kazao je Samir Agić, pomoćnik ministra bezbjednosti BiH.

Kao pomoć Bosni i Hercegovini sredinom jula 2014. organizovana je i međunarodna donatorska konferencija u Briselu. Dostupni podaci govore da je zaključno sa oktobrom 2016., što je Savjet ministara BiH usvojio 2017., ukupna vrijednost doznačenih sredstava iznosi 764,9 miliona evra, uglavnom grantova i kreditnih sredstava, dok ukupna vrijednost isplaćenih sredstava iznosi 345,1 milion evra.

Treba pomenuti i program koji je u avgustu 2014. pokrenula Evropska unija uz učešće UNDP-a u vrijednosti 43 i po miliona evra, te posebne projekte UNDP-a. No, prije zbrajanja utrošenog bilo je evidentno da je decentralizovan sistem pokazao sve slabosti – neadekvatnu koordinaciju i reakciju.

Pojedini eksperti i danas ukazuju da ih niko ne pita za stručno mišljenje.

“Moramo računati da se sa poplavama i sušama moramo sistemski i planski boriti. Mi idemo od slučaja do slučaja što je naš problem. Desi se, onda se zakuka, čim se to smiri skrene se pažnja s tog dok se to ne zaboravi. Iz godine u godinu počeli smo gatati kakvo će stanje biti kada su periodi poplava, a i suša. Biće i suša, to su kontraefekti. Mi smo nepripremljeni totalno kada je u pitanju i aspekt vodosnabdjevanja. Sasvim sigurno nemamo adekvatnu infrastrukturu”, tvrdi Nusret Drešković sa Odsjeka za geografiju PMF Sarajevo.

Na institucionalno neefikasan sistem odbrane od poplava, ranije nenamjenske troškove i pozajmice iz sredstava namjenjenih zaštiti od prirodnih nesreća, te na političku sporost u donošenju važnih odluka i mjera, ukazivale su analize nevladinih organizacija još iz 2014. No, nema garancije da uz nivo vode više neće rasti i greške sistema.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad