Svjetski je dan telekomunikacija i informacionog društva. Većina mladih i studenata u IT sektoru je zaposlena. Neki od njih napuštaju Bosnu i Hercegovinu zbog većih primanja u evropskim zemljama, dok drugi ostaju u našoj zemlji radeći za kompanije koje ipak nemaju sjedište u BiH ili pokreću svoje firme. Institucije smataraju da se mora poboljšati legislativa te ostvariti snažniji odnos sa privatnim IT sektorom u BiH.
Adijata Vukas studentica je Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. Ona i još 130 njenih kolega na odsjeku već na trećoj godini studija su zaposleni. Profesori im pomažu da usklade rad sa studiranjem. Sve je usmjereno ka privatnom sektoru u BiH i kompanijama van BiH.
“Ako nađete klijenta vani normalno imaćete više sredstava, vaš rad će se više cijeniti i tamo je jako skupo, a u BiH je jefitnije. Vi onda nađete nekog klijenta i otovorite firmu i nađete neke od svojih kolega kojima vjerujete i počnete da radite”, priča Vukas.
“Možete onda zamisliti ako se sa ovakvim zakonima razvija toliko firmi informatičkih kako bi tek bilo da su bolji zakoni. Prema tome ja mislim da profit dovoljno govori o tome. Te firme će sigurno dobro zarađivati i plaćati svoj dio državi. Tako da će i država imati interes da uloži i da njima olakša neke zakonske prepreke”, ističe Selma Rizvić, profesorica ETF-a UNSA.
Prepreke zbog kojih Bosna i Hercegovina nema mogućnost korištenja milionskih IPA fondova su nepostojanje zakona o elektronskim komunikacijama koje je BiH kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju morala definisati još u 2016. godini. Nacrt pomenutog zakona dva puta nije usvojen na Vijeću ministara, tvrde iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, te dodaju da naša država nema ni strategiju širokopojasnog pristupa ICT-a.
“BiH ne može uopšte da povlači sredstava iz IPA fondova. Dok nema usklađenu legislativu, dok nema usklađene sektorske politike, a mi ih sada uopšte nemamo. Mi u ovom momentu imamo usvojenu politiku sektora elektronskih komunikacija, koja je oročena do 2021. godine”, kaže Milanka Sudžum, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH.
Mnogo se očekivalo od uvođenja 4G mreže. Telekom operatori su dugo vremena vršili pripreme, ali većina građana osjetiće poboljšanje do kraja godine, obećavaju iz RAK-a.
“Pravi efekat neki već imaju i već su osjetili. Ali taj pravi efekat znači i da vrlo brzo potrošite kredit kad je u pitanju mobilni internet”, navodi Predrag Kovač, direkor Regulatorne agencije za komunikacije.
Prema podacima RAK-a u BiH djeluje ukupo 67 pružalaca internet usluga. Više od 700 hiljada internet pretplatnika, te preko tri miliona korisnika. A broj pretplatnika interneta od 2004. do 2018. povećan je za sedam puta. Najveći broj internet pretplatnika je u Sarajevu, više od 128 hiljada. Banja Luka ima više od 86 hiljada pretplatnika. Podaci RAK-a za posljednja četiri mjeseca prošle godine pokazuju da u BiH ima skoro 3,5 miliona korisnika mobilne telefonije, a broj poslatih poruka veći je od 123 miliona.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
