U Sarajevu je danas održana redovna sesija "Kruga 99", o temi ”Genocid, oprost, pomirenje“ na kojoj je govorio akademik Arne Johan Vetlsen, profesor političke filozofije na Univerzitetu u Oslu, u Norveškoj.

Vetlsen boravi u petoj posjeti Bosni i Hercegovini i tom prilikom je kazao kako je on filozof koji se od početka intelektulanog rada bavi pitanjem holokausta. Dodao je kako je rođen 1960. godine i pripada onoj generaciji koja je mislila da se poslije Drugog svjetskog rata nikada više ne može ponoviti genocid, naročito na evropskom tlu, ali da se on ipak dogodio u Bosni i Hercegovini u periodu 1992.-1995., kao i u Ruandi 1994. Vetlsen se bavi istraživanjem oba genocida.

”Važno je reći da ova pojava, fenomen kojim se bavim, a ne bavim se samo prošlošću, time šta se dogodilo, već i budućnošću. Zanimalo me kako mlade generacije gledaju na ovu pojavu”, rekao je Vetlsen.

Kazao je kako je tokom perioda tokom kojeg je dolazio u BiH, posjetio različite univerzitete u zemlji i ono što ga je zaprepastilo jeste da studenti rođeni nakon rata, imaju određeni stav za sam genocid koji je dosta čvrst.

Posebno ga je interesiralo pitanje pomirenja i na koji način BiH može ići naprijed nakon genocida.

”Dobio sam neku mješovitu sliku od samog negiranja genocida, što je naročito prisutno među starijim generacijama ili samim počiniocima koji imaju vlastiti interes u vezi s negiranjem genocida, a to je posebno izazvalo zabrinutost kod mene jer učenici iz različitih etničkih skupina imaju različite planove i programe, odnosno njegov dio koji se odnosi na ono što se desilo u BiH ‘90-tih. Moram reći da to predstavlja loš znak jer na neki način ne možemo doći do zajedničke perspektive, a već imamo podijeljenu perspektivu“, rekao je Vetlsen.

Kazao je i kako u određenim krugovima, premda su pred međunarodnim sudovima i Radovan Karadžić i Ratko Mladić proglašeni krivim, oni se i dalje u pojedinim zajednicama tretiraju kao heroji, a to uključuje i mlade.

”Postoje određena ograničenja i granice onoga što se može postići sudskim presudama. Naravno, da je bitno osuditi pojedinačno zločince koji su počinili ovakva zlodjela, ali ja sam se nadao da će se ovim presudama postići i malo generalniji cilj i da će se utvrditi istina koja će biti prihvaćena od svih strana. To je vrijedan cilj, ali možda pomalo naivan, koji sam ja očekivao da će se postići. Jednostavno to ne ide tako. Na ove presude se onda odgovaralo na različit način i uvijek je to nosilo i etničku pozadinu kakav će biti odgovor. Što se tiče same budućnosti, zaista sam zabrinut za nju. Ne samo da postoji direktno negiranje genocida već i pokušaj revizije i unošenja sumnje i nesigurnosti u ono što je utvrđeno presudama Međunarodnog suda i pokušavanje kreiranja različitih verzija onoga što se dogodilo na ovim prostorima”, rekao je Vetlsen.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad