Usvajanje Tijaninog zakona u susjednoj Srbiji i uvođenje doživotne kazne zatvora za najteža krivična djela, otvorilo je dilemu i u našoj zemlji - treba li pooštriti kaznenu politiku. Prema postojećem Krivičnom zakonu BiH, najteža zaprijećena kazna zatvora je od 21 do 45 godina. Struka je podijeljena oko eventualnog uvođenja doživotne robije i u BiH. No, takva inicijativa već postoji u Republici Srpskoj.

Treba uvesti doživotnu kaznu zatvora i u Krivični zakonik Republike Srpske, stav je šefa Kluba zastupnika SNSD-a u entitetskom Parlamentu Igora Žunića. Uputio je inicijativu Vladi da prilikom predstojećih zakonskih izmjena – što se očekuju nakon ljetne stanke – budu uvedene odredbe iz “Tijaninog zakona”.

“Da ona djela koja su usmjerena protiv života djece, najteže oblike ubistava protiv nemoćnih ljudi, mislim da trebaju biti najteže sankcionisani”, kazao je Žunić.

“To je vrlo značajno pitanje za RS i BiH, i ja sam za. I Srpska demokratska stranka će sigurno biti za”, mišljenja je Milan Milićević iz SDS-a. 

I ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović potvrdio je da su s velikom pažnjom pratili proces usvajanja Tijaninog zakona u Srbiji, te da će i Vlada razmotriti ta rješenja.

A izmjenama Krivičnog zakona Srbije uvedena je doživotna kazna zatvora bez uslovnog otpusta za silovatelje i ubice djece, trudnica i nemoćnih osoba. Inicijativu je potpisalo 160.000 građana, nakon svirepog ubistva 15-godišnje Tijane Jurić, koja je oteta i ubijena 2014. godine. Ubica Dragan Đurić osuđen je na 40 godina zatvora.

Osim inicijative u Republici Srskoj da se prepiše zakonsko rješenje iz Srbije, na razini BiH još nema rasprave o tome treba li uvesti odredbu doživotne robije.

“Do svake je države kako će rješavati. Negdje je maksimalna kazna, kao na Novom Zelandu, je 20 godina. Na svakoj državi je da se odredi prema određenim kaznenim djelima i kako će ih sankcionisati”, kazao je Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije.

Prema postojećem Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, za najteža krivična djela nije predviđen doživotni zatvor, već maksimalne kazne.

Sudovi u našoj zemlji nisu skloni izricati najstrožije zatvorske kazne. Najdužu zatvorsku kaznu od 40 godina dobio je Zijad Turkovć, a Milenko Lakić 35. Mevlid Jašarević, optužen za terorizam, pravomoćno je osuđen na 15 godina. Pojedini advokati smatraju da doživotna kazna nije dobro rješenje.

“Prevalirajuće mišljenje u svijetu je da je doživotni zatvor gori od smrtne kazne, a većina je protivnika smrtne kazne. Dakle, nedavanje mogućnosti rehabilitacije, u osnovi, negira samu kaznu. To je onda odmazda”, kazao je Vlado Adamović, advokat.

Premda su sve zemlje članice Vijeća Evrope ukinule smrtnu kaznu, u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, ona formalno-pravno postoji – u Ustavu Republike Srpske, na čije izmjene se čeka godinama.

Pooštravanje kaznene politike u susjednoj Srbiji, tek je otvorilo raspravu u Bosni i Hercegovini. Struka je podijeljena, a jedina inicijativa o uvođenju doživotnog zatvora postoji u Republici Srpskoj. Još nema naznaka hoće li se u tom smjeru ići i na državnoj razini.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad