Apelacioni sud u Beogradu održao je danas javnu sjednicu o žalbi na presudu kojom je na 12 godina zatvora osuđen ratni starješina policije BiH Ilija Jurišić zbog optužbi da je naredio napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli 1992. godine, kada je nastradao najmanje 51 vojnik.

Suđenje je počelo čitanjem prvostepene presude, pri čemu su naglašeni ključni dijelovi zbog kojih je žalba podnesena.

Podsjetimo, Jurišić se tereti da je izvršio ratni zločin – upotreba nedozvoljenih sredstava borbe.

Ta osporena presuda iz februara 2013. godine je Jurišiću druga prvostepena presuda, jer mu je prvu, kojom je bio osuđen na istu kaznu od 12 godina zatvora, 2010. godine ukinuo Apelacioni sud i naložio da se suđenje ponovi pred potpuno novim sudskim vijećem.

Branioci Ilije Jurišića su podnijeli dvije žalbe na 29 strana. Oni tvrde da prvostepeni sud nije utvrdio sve činjenice koje je Apelacioni tražio obarajući prvu presudu, kao i da postoje protivrječnosti u odnosu na činjenice koje su izvedene na suđenju.

Odbrana osporava da je Jurišić znao za dogovor o izmještanju vojnika i tvrde da sud nije uzeo u obzir izjave svjedoka koji su tvrdili da je naredba “na vatru odgovori vatrom” data kad je pucnjava uveliko trajala, te da ona nije imala nikakvog uticaja na sukob.

Tvrde i da je sud donio odluku na osnovu svog predubjeđenja i da su dokaze i izjave svedoka stavljali u taj kalup.

Tužilac je u odgovoru na žalbu, napisanom na nepunoj jednoj strani, insistirao da je ponovljeno suđenje dalo isti rezultat kao prvo, a bavio se dijelom koji se odnosi na postojanje “perfidnog plana”.

Tvrdi da vojnici nisu očekivali napad jer je prethodna borbena brigada napustila kasarnu potpuno mirno i da jedinica nije bila borbena, kao i da su neposredno prije napada vojnici pomagali mještanima nakon teške rudarske nesreće.

Javni dio sjednice je završen a u narednih 7 do 10 dana biće poznato kako će se ovaj proces dalje odvijati. U tom dijelu biće donijeta odluka o daljem toku suđenja, kao i da li će ponovo biti pozivani svjedoci.

Jurišić, koji se brani sa slobode, je došao na suđenje iako su branioci najavili da se neće pojaviti zbog narušenog zdravlja nakon tri godine provedene u pritvoru u Srbiji. On je rekao da je pod stalnim nadzorom ljekara i da je u Beograd došao na sopstveni rizik.

Javnoj sjednici prisustvovali su predstavnici OSCE-a, aktivisti Fonda za humanitarno pravo i Fondacije “Istina, pravda, pomirenje”.

Za šta se tereti Jurišić?

Tužilaštvo za ratne zločine tereti Jurišića da je suprotno dogovoru o mirnom povlačenju između SRJ i BIH kao dežurni operativnog štaba stanice sigurnosti Tuzla naredio napad na kolonu vojnika JNA koja se povlačila iz kasarne Husinska buna, 15. maja 1992. godine.

Tom prilikom je, kako se sumnja, izgovorio riječi “na vatru odgovori vatrom”.

Naredbu je primio od nadređenog Mehe Bajrića. Muslimansko – hrvatske jedinice Teritorijalne odbrane uz pripadnike paravonje jedinice Zelene beretke pucali su najprije na vozače, pa na vojnike koji nisu bili spremni za borbu i nisu imali oružje uz sebe da bi mogli da se odbrane.

U napadu na kolonu JNA u Tuzli 15. maja 1992. godine poginuo je najmanje 51 vojnik, oko 50 njih je ranjeno, a uništen je i veći broj sanitetskih vozila.

Jurišić je negirao krivicu ističući da mu je “savjest mirna i obraz čist”.

Pored ostalog, u svojoj odbrani je naveo da nije bio starješina i da ni o čemu nije mogao samostalno da donosi odluke.

Uhapšen je 14. maja 2007. godine na beogradskom Aerodromu “Nikola Tesla”, po međunarodnoj potjernici. Tužilaštvo za ratne zločine preuzelo je predmet od Vojnog tužilaštva u Beogradu, 2004. godine.

Poslije ukidanja prve presude Jurišić je u oktobru 2010. pušten da se brani sa slobode i na suđenja je do izricanja druge prvostepene presude kada se nije pojavio u sudu zbog bolesti, kako je tada obrazložio njegov advokat.