Da li bi vanredni izbori riješili političku krizu u BiH?

Opšti izbori 2010. na uspostavljanje vlasti građani su čekali više od godinu dana. Nakon Izbora 2014. pola godine. Od posljednjih oktobarskih izbora prošlo je osam mjeseci. Dogovor se ne nazire. A iz SDA jasno poručuju - rješenje ne bi bili ni vanredni izbori.

"Imali biste stalne izbore, dva puta godišnje, ako bismo uveli tu mogućnost vanrednih izbora. Po mom mišljenju, s obzirom na naše odnose to bi bilo tako, to bi bilo gore od ovoga. Na ovaj način smo ipak prisiljeni da nađemo neka rješenja i da se jedni s drugima, one koje je narod odabrao iznađu komprimis, rješenja i da pokrenu zemlju iz ove situacije. (N1: Ali niste prisiljeni zato što nemate nikakvu sankciju naredne četiri godine?) Mislim da bi tu trebao OHR odnosno PIC da donese neke odluke, tumačenja", kazao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

Bilo kakve odluke OHR nisu dobro došle u redovima SNSD-a. Prijevremeni parlamentarni izbori u BiH nisu mogući bez izmjena kako Izbornog zakona, tako i ustava.

"Nema ko da donese takvu odluku jer Ustav BiH nije riješio to pitanje. Naravno kada bismo se u okviru BiH dogovorili kakav Ustav hoćemo onda bismo se mogli dogovoriti i oko ovoga pitanja. Logično je i nije bezveze u demokratskim zemljama došlo se do rješenja prijevremenih izbora, jer su krize raznih vrsta moguće. Mi nismo to pitanje riješili", istakao je Nebojša Radmanović, potpredsjendik SNSD-a.

SDP je za vanredne izbore, kao demokratsko pravo koje praktikuje svaka država. Ali nema optimizma da će biti većine u Parlamentu da se mijenja komplikovan sistem koji bi podrazumijevao izbore ne samo za Parlament BiH, Predsjedništvo, nego i za kantone, entitetske skupštine. Sve se odražava i na domove naroda. Šef SDP-ovog Kluba u državnom Parlamentu, Saša Magazinović kaže, posebno su bitne izmjene Izbornog zakona koje će omogućiti transparentnije izbore.

"Ja mislim da je najbitnija izmjena Izbornog zakona trenutno da se omogući da rezultate izbora određuju birači, a ne birački odbori koji broje glasove. Nekada je Staljin govorio da nije važno ko glasa na izborima, nego ko broji, izgleda da je kod nas to pravilo trenutno na snazi, a mi u SDP-u smatramo da bi bilo važno odnosno najvažnije da rezultat izbora bude upravo onakav kako građani glasaju," smatra Magazinović.

To bi podrazumijevalo skenere, videonadzor na biralištima. I svakako bi koštalo. Ali koštali bi i vanredni izbori. Ono što je uz izmjene Zakona i ustava neophodno, kaže bivši član CIK-a, Vehid Šehić, sankcije političarima.

"Ne postoji odgovornost nikoga u ovoj državi za nefunkcionisanje Parlamenta odnosno Predstavničkog doma, pa i Doma naroda, ostvaruju sva svoja prava koja ih sleduju kao izabrane, međutim, apsolutno zbog neodgovornosti ne obavljaju funkciju poslanika na način kako je to predviđeno i Ustavom i zakonima i zašto se uopšte vode izbori? Ista situacija je i na nivou Federacije i kantona, to je dokaz da živimo u pravnoj anarhiji", tvrdi Šehić.

Nemoguća je i rekacija pravosuđa, zbog kršenja zakona koji predvišaju rokove za formiranje izvršne vlasti - jer se političari uvijek mogu pozvati na imunitet.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad